Hram Vaznesenja zaštitnik Jarkovca i opštine Sečanj
Velelepni hram Vaznesenja Gospodnjeg u centru sela Jarkovac, jedna od najvrednijih istorijskih i sakralnih građevina na području opštine Sečanj i vekovni zaštitnik i mesto okupljanja vernika, ali i dragoceno svedočanstvo o istoriji i kulturnom razvoju Jarkovca i ovog dela Banata.
S. Mladenovski
Prema podacima Srpske pravoslavne Eparhije banatske, hram je podignut u periodu od 1787. do 1797. godine i posvećen je Vaznesenju Gospodnjem Spasovdanu, a S podaci Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zrenjaninu, ukazuju da tačna godina izgradnje nije poznata, ali da je crkva najverovatnije završena 1797. godine.
Posebnu umetničku i kulturnu vrednost hrama predstavlja ikonostas koji je oslikao Konstantin Danil, jedan od najznačajnijih srpskih slikara i ikonopisaca 19 veka.
Ikone u hramu su nastajale između 1858. i 1861. godine, kada je ukrašen i sam ikonostas, koji zbog svoje umetničke vrednosti, predstavlja jedno od najznačajnijih dela srpskog ikonopisa u Banatu.
Hram je dodatno obogaćen početkom dvadesetog veka, a Stevan Aleksić je 1911. godine oslikao zidne slike na svodu nad solejom, čime je crkva dobila još jedan značajan umetnički sloj.
S. Mladenovski
Istorijski kontinuitet života pravoslavne zajednice potvrđuje i činjenica da se u hramu čuva najstarija sačuvana matična knjiga koja datira iz 1870. godine.
– Hram Vaznesenja Gospodnjeg u Jarkovcu danas ima status spomenika kulture od velikog značaja, što potvrđuje njegovu izuzetnu vrednost za kulturno-istorijsko nasleđe Srbije – ističe Dragana Marton, predsednica opštine Sečanj, uz napomenu da ga njegova arhitektura, ikonostas Konstantina Danila i dela Stevana Aleksića, čine jednim od posebno vrednih sakralnih objekata u Banatu.
Pored hrama, u okolini Jarkovca nalazi se i vodica posvećena Preobraženju Gospodnjem, a prema podacima Eparhije banatske, vodicu su 1904. godine podigli Aleksa i Persida Živojnov, poreklom iz Tomaševca, a žitelji Jarkovca.
S. Mladenovski
Hram Vaznesenja Gospodnjeg, zbog svega navrdenog, nije samo mesto molitve, nego i deo identiteta Jarkovca i vredno svedočanstvo o vekovima vere, umetnosti i života ljudi ovog banatskog kraja.
Njegovo očuvanje predstavlja čuvanje dela istorije koja pripada i Jarkovcu, opštini Sečanj i celokupnom kulturnom nasleđu Banata.




