Ne mešajte se u našu saradnju sa Rusijom
KINA se oštro usprotivila novom američkom paketu sankcija Rusiji, koji predsedniku SAD Donaldu Trampu daje široka ovlašćenja za uvođenje carina zemljama koje kupuju rusku naftu i gas, poručivši Vašingtonu da se ne meša u legitimnu saradnju Pekinga sa trećim državama.

Foto: Kirill Makarov/Panthermedia/Profimedia
Iz Ambasade Kine u Vašingtonu saopšteno je da se Peking protivi jednostranim restriktivnim merama i eksteritorijalnoj primeni američkih zakona.
– Kina se protivi eksteritorijalnoj primeni nacionalnog zakonodavstva i jednostranim sankcijama koje nisu zasnovane na međunarodnom pravu i koje nije odobrio Savet bezbednosti UN – poručio je predstavnik kineske ambasade Liu Čang.
Peking je istovremeno stavio do znanja da ekonomska i trgovinska saradnja Kine sa Rusijom i drugim zemljama ne bi trebalo da bude predmet pritisaka trećih strana.
Kineske vlasti i ranije su isticale da će preduzeti mere radi zaštite svojih kompanija i ekonomskih interesa ukoliko Vašington pokuša da američke sankcije primenjuje izvan teritorije SAD.
Povod za novo upozorenje Pekinga je usvajanje zakona „Lindzi O. Grejam o sankcionisanju Rusije i Irana 2026”, koji znatno proširuje instrumente ekonomskog pritiska u rukama Bele kuće.
Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je 16. septembra zakon sa 262 glasa „za” i 159 „protiv”, nakon što je Senat prethodno podržao tu meru. Zakon je potom upućen predsedniku Donaldu Trampu na potpis.
Dan ranije, Predstavnički dom je sa 214 glasova prema 211 usvojio proceduralnu rezoluciju kojom je omogućeno razmatranje senatske verzije zakona.
Nova pravila omogućavaju predsedniku SAD da uvede carine do 100 odsto na robu iz zemalja koje kupuju rusku naftu ili prirodni gas, uključujući najveće uvoznike ruskih energenata. Zakon predviđa i dodatne sankcije ruskim zvaničnicima, finansijskim institucijama i takozvanoj „floti u senci”, koja se, prema tvrdnjama Vašingtona, koristi za zaobilaženje postojećih ograničenja.
U fokusu novih ovlašćenja posebno su veliki kupci ruskih energenata, među kojima su Kina i Indija. Upravo je mogućnost uvođenja sekundarnih carina izazvala najviše sporenja i u samom Kongresu, gde su protivnici te odredbe upozoravali da se predsedniku daju izuzetno široka trgovinska ovlašćenja.
Kineska reakcija tako otvara mogućnost novog ekonomskog spora Vašingtona i Pekinga: SAD nastoje da pritiskom na kupce ruskih energenata smanje prihode Moskve, dok Kina takve mere vidi kao nedozvoljeno širenje američkog zakonodavstva na odnose između suverenih država.
Kremlj je, sa svoje strane, ocenio da bi nove američke sankcije mogle dodatno da otežaju napore za postizanje mirovnog sporazuma o Ukrajini, nazivajući ih novim „neprijateljskim merama” prema Rusiji.
(Sputnjik)
>






