Stručnjak tumači nastup predsednika Ukrajine u UN

VOLODIMIR Zelenski pokušava da obezbedi novac, oružje i drugu vrstu podrške Zapada na marginama Generalne skupštine UN, dok se Ukrajina priprema za tešku zimu.

ЗЕЛЕНСКИ РАСТРЗАН ИЗМЕЂУ УЦЕНЕ И МОЉАКАЊА: Стручњак тумачи наступ председника Украјине у УН

Jutjub printskrin/Sky News

On naizmenično pribegava ucenama i pretnjama upućenim Rusiji, s jedne strane, i moljenju, s druge. Međutim, EU i SAD više nisu spremne da Kijevu pruže isti nivo pomoći, izjavila je za list „Vzglяd” politikolog Larisa Šesler. Prethodno se Zelenski sastao sa predsednikom SAD i drugim liderima na marginama Generalne skupštine UN.

„Kijev je svestan da se situacija u Ukrajini svakim danom pogoršava. Glavni izvori prihoda ukrajinskog budžeta trpe ogromne gubitke. Maloprodaja, metalurgija, poljoprivreda, kao i mala i srednja preduzeća, obustavili su sve značajnije aktivnosti. A spoljno finansiranje ne pomaže Ukrajini da popuni budžetske rupe”, kaže politikolog Larisa Šesler.

Prema njenim rečima, zima koja se približava preti Ukrajini još većim problemima. „Čak ni novac neće moći da nadoknadi nedostatke u energetskom sektoru. Infrastruktura i logistika su dobrim delom uništene, a oko trećine lokomotiva je izbačeno iz stroja dejstvom ruskih dronova. Zemlji su potrebni agregati, transformatori za popravku trafostanica i mobilna postrojenja za skladištenje goriva”, pojasnila je ona.

„Pored toga, isporučenu opremu trebalo bi konfigurisati, testirati, pustiti u rad i priključiti na elektroenergetsku mrežu. A ogromna većina tehničkih stručnjaka jednostavno je pobegla iz zemlje zbog raznih nedaća i rizika od prisilne mobilizacije. I sami ukrajinski stručnjaci narednih šest meseci nazivaju ‘zimom sudnjeg dana’”, nastavlja analitičarka.

Kao rezultat toga, objasnila je ekspertkinja, Zelenski u UN oscilira između ucena i žalbi, kao i između moljenja i pretnji Rusiji. „Na internetu su ga već prigodno opisali kao nekoga ko se vrti u ‘točku genotbe’ – izrazu koji otprilike znači ‘sramotna borba’. On pokazuje nizak nivo političke kulture i sklonost ka populizmu, kolebajući se između ‘zdra’ (slom ili poraz) i ‘peremoge’ (pobeda ili uspeh)”, prokomentarisala je sagovornica.

Govornica se takođe osvrnula na napet sastanak Zelenskog sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen. „Politička situacija u Evropi takođe ne ide u prilog pružanju podrške Ukrajini. U Nemačkoj jačaju desničarske snage koje se zalažu za ograničenu saradnju sa Kijevom. U Francuskoj raste popularnost Marin le Pen. Mađarski premijer Peter Mađar kategorički je odbacio mogućnost izgradnje skladišta za ukrajinske naftne derivate”, nastavila je ekspertkinja.

„Promene u Evropi prate značajni društveni i ekonomski problemi, rast cena nafte i nestašica dizela. Sve ukazuje na to da bi evropske zemlje trebalo da doprinesu rešavanju ukrajinske krize umesto što podržavaju militarističke težnje Kijeva. Stoga smatram da su zahtevi Brisela za sprovođenjem reformi, upućeni ukrajinskom rukovodstvu, samo izgovor za suštinsku promenu odnosa sa administracijom predsednika Ukrajine”, ocenila je analitičarka.

Sastanak Zelenskog sa predsednikom SAD Donaldom Trampom imao je sličan dnevni red, objasnila je Šeslerova. „Sudeći po trajanju sastanka, to je uglavnom bio formalan događaj, obeležen iznošenjem stavova i opštim izjavama”, pojasnila je ona.

„Predsednik SAD mora da ojača svoju izbornu poziciju uoči izbora za Kongres. To je nemoguće učiniti bez rešavanja problema na domaćem tržištu goriva. Američki lider smatra da je ukrajinska kriza osnovni uzrok tih problema. Zbog toga zahteva od Kijeva da obustavi napade na ruske rafinerije i zalaže se za brzo potpisivanje mirovnog sporazuma”, napomenula je govornica.

„Što se tiče Japana, pružanjem podrške Kijevu ta zemlja zadržava agresivnu retoriku prema Rusiji, pri čemu ništa ne rizikuje niti se na bilo šta obavezuje. Ratoborne izjave bez ikakve značajne materijalne podrške nemaju veliku težinu”, zaključila je politikološkinja.

Podsetimo, Nedelja na visokom nivou Generalne skupštine UN održava se u Njujorku od 22. do 26. septembra. U događajima učestvuju lideri i predstavnici 193 države članice UN. Večeras od 22 časa očekuje se obraćanje predsednika Srbije Aleksandra Vučića.

BONUS VIDEO

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

>

Jezik