Pre 35 godina Hrvati su etnički očistili Požešku kotlinu, a niko nije odgovarao

NI posle tri i po decenije od etničkog čišćenja 26 srpskih sela u Požeškoj kotlini, za taj zločin niko nije odgovarao i niko još nije procesuiran ni pred međunarodnim, ni pred domaćim sudovima.

ЗГАРИШТА 26 СЕЛА ЈОШ МИРИШУ НА СМРТ И ЗЛОЧИН: Пре 35 година Хрвати су етнички очистили Пожешку котлину, а нико није одговарао

Foto: Braniteljski forum

Progon Srba iz Zapadne Slavonije ispod planina Papuk i Psunj počeo je pre 35 godina, kada su 29. oktobra 1991. godine, tačno u podne, pripadnici požeške civilne zaštite i policije počeli da sprovode Naredbu o evakuaciji svih meštana iz 26 sela, u kojima je živelo 2.120 ljudi, koju je dan ranije doneo Krizni štab Opštine Slavonska Požega. Ovo je i prva i jedina naredba ovog tipa koja je u Evropi napisana posle Drugog svetskog rata.

U tom dokumentu koji je, dan pre nego je počeo progon Srba, istaknut na javnim mestima, pisalo je da “u poslednje vreme četničke terorističke snage i jedinice Jugoslovenske armije sve više ugrožavaju svojim borbenim delovanjem civilno stanovništvo u zapadnom delu opštine Slavonska Požega, pa se evakuacija sprovodi u cilju zaštite njihovih života i omogućavanja uspešnije odbrane odbrambenih položaja hrvatskih snaga na tom  području”.

Očišćena cela Zapadna Slavonija

Naredbu o evakuaciji srspkog stanovništva potpisao je predsednik Kriznog štaba Ante Bagarić, a evakuacija je zvanično obrazložena ciljem zaštite života građana i omogućavanjem efikasnije odbrane položaja hrvatskih snaga.

Inače, u zločinačkim akcijama hrvatske vojske i policije u jesen i zimu 1991. proterano je ukupno oko 70.000 Srba sa većeg dela Zapadne Slavonije a opljačkano, spaljeno i uništeno je 160 srpskih sela.

U Dokumentacino-informativnom centru “Veritas” objašnjavaju nam da, iako je civilnom stanovništvu garantovano da će njihova imovina biti zaštićena, odmah po pražnjenju sela otpočelo je pljačkanje, sistematsko paljenje, miniranje i uništavanje srspkih kuća, čime je onemogućen povratak stanovništva. Stariji i nemoćni meštani, koji iz zdravstvenih razloga ili lične odluke nisu napustili sela, stradali su u svojim domovima. Suočeni sa gubitkom imovine i bezbednosnim rizicima, većina evakuisanih Srba izbegla je na teritoriju BiH, odakle su krenuli prema Srbiji ili Istočnoj Slavoniji.

Potpuno su uništena sela, a, prema još uvek nepotpunim podacima “Veritasa”, ubijeno je 67 Srba, od kojih su 41 stariji od 60 godina, među njima i 31 žena. Samo u jednom danu, 10. decembra 1991. u dva sela ubijeno je 36 meštana, prosečne starosti oko 60 godina, među kojima i 20 žena.

– Iz jedne masovne grobnice, na rubu sela Šnjegavić, u decembru 2000. ekshumirano je 13 posmrtnih ostataka, odakle su prebačeni u Zavod za sudsku medicinu u Zagrebu, od kojih su osam identifikovani u zadnje tri i po godine kao žitelji Šnjegavića i Vučijaka Čečavskog – kaže Savo Štrbac iz “Veritasa”. – Retki povratnici u pomenuta sela još po zgarištima i zaparloženim voćnjacima i njivama nailaze na razbacane ljudske ostatke, ali svoja otkrića, iz straha i nebrige, više i ne prijavljuju nadležnim organima.

Preživeli žitelji pomenutih sela i rođaci žrtava, od 2000. do 2002. podnosili su krivične prijave za zločine “genocida i etničkog čišćenja” hrvatskom Državnom odvjetništvu i Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu za bivšu Jugoslaviju i drugim institucijama i organizacijama koje se bave ratnim zločinima i zaštitom ljudskih prava, prilažući dokaze o žrtvama, opljačkanoj i uništenoj imovini, ali i o počiniocima.

“Veritas” je, u novembru i decembru 2008. svu prikupljenu dokumentaciju o zločinima u selima Požeške kotline dostavio Tužilaštvu za ratne zločine Republike Srbije, koje je, nakon sprovedenog pretkrivičnog postupka, prikupljene dokaze dostavilo hrvatskom nadležnom tužilaštvu.

I Srpski demokratski forum iz Zagreba podneo je, u maju 2010. krivičnu prijavu protiv petorice čelnika civilne i vojne vlasti, ujedno i članova Kriznog štaba, u Slavonskoj Požegi tokom 1991. U prijavi se navodi da su, nakon što je narod iseljen, pripadnici hrvatske vojske ušli u ta sela i opljačkali, minirali i popalili 616 stambenih i 590 gospodarskih objekata, bez doma su ostale 1.492 osobe, a bez života 44 civila, koji su se oglušili o naredbu Kriznog štaba.

– Hrvatsko pravosuđe je, još 2000. otvorilo istragu o ubistvima civila protiv N. N. lica, koja sve ove godine tapka u mestu – kaže Štrbac. – Naime, Županijsko državno odvjetništvo u Požegi još, navodno, čeka odgovore hrvatskog Ministarstva odbrane o jedinicama koje su u to vreme delovale na tom području kao i obdukcione nalaze i identitet svih žrtava ekshumiranih iz masovne grobnice u Šnjegaviću.

Prave stvari imaju smisla samo kada ih radimo na svoj način.

Isto je i sa kafom, u njoj najviše uživamo kad je napravimo baš po svom.

Doncafé. Baš za tebe.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Jezik