Crnogorski premijer traži ispitivanje mogućeg stranog uticaja preko medija, M-tela i Alta grupe

Premijer Crne Gore Milojko Spajić izjavio je danas da aktuelni događaji u zemlji i regionu potvrđuju ozbiljnost informacija domaćih i partnerskih bezbednosnih službi o mogućem hibridnom delovanju, nakon što je njegov Pokret Evropa sad (PES) zatražio da parlament ispita veze televizija sa nacionalnom pokrivenošću sa M telom, Alta bankom i Alta pej grupom.
“Aktuelni procesi u zemlji i regionu potvrđuju ozbiljnost i kvalitet informacija kojima raspolažu naše i partnerske bezbednosne službe, a na koje sam upozoravao još krajem avgusta”, napisao je Spajić na mreži Iks.
On je kazao da očekuje da institucije, na osnovu činjenica, utvrde “ko je zaista branio državne interese, a ko je oslanjajući se na neformalne centre moći iz drugih država i koristeći nedozvoljene mehanizme, pokušavao da ugrozi stabilnost Crne Gore i zaustavi njen put ka Evropskoj uniji”.
Spajić je 27. avgusta saopštio da Vlada raspolaže ozbiljnim bezbednosnim operativnim informacijama da bi zatvaranje novih pregovaračkih poglavlja sa EU moglo biti praćeno koordinisanim hibridnim delovanjem u koje su uključeni zvaničnici najmanje dve države regiona. Tada nije naveo o kojim državama je reč, ali je rekao da se očekuje podrška pojedinih političkih aktera i dela medijske scene u Crnoj Gori.
Klub poslanika PES-a zatražio je kontrolno saslušanje pred skupštinskim Odborom za bezbednost i odbranu zbog mogućeg hibridnog stranog uticaja na medijski i politički prostor Crne Gore.
PES traži da se ispitaju finansijski, vlasnički i poslovni odnosi televizijskih emitera sa nacionalnom pokrivenošću sa kompanijama M-tel, Alta banka, Alta Pay Group i drugim povezanim subjektima, kao i eventualne veze koje bi mogle ukazivati na organizovano ostvarivanje političkog uticaja iz inostranstva.
Cilj je, kako je navedeno, da se utvrdi da li su finansijski, telekomunikacioni i medijski kanali korišćeni za uticaj na javno mnjenje, uređivačku politiku i demokratske procese i da li postoje bezbednosni rizici za Crnu Goru.
U inicijativi nisu navedeni dokazi da se takav uticaj zaista dogodio, već se traži da to ispitaju nadležne institucije.
M-tel u Crnoj Gori posluje od 2007. godine i jedan je od najvećih telekomunikacionih operatora u zemlji, sa uslugama mobilne i fiksne telefonije, interneta i televizije.
Alta banka i Alta Pay Group deo su poslovnog sistema srpskog biznismena Davora Macure.
Narodna banka Srbije (NBS) oduzela je 30. oktobra dozvolu za rad Alta banci u Beogradu, nakon kontrolnih aktivnosti tokom kojih je utvrđeno da se finansijsko stanje banke znatno pogoršalo i da postoji mogućnost daljeg pogoršanja njene likvidnosti, čime su ugroženi interesi deponenata.
Upravljanje bankom preneto je na Agenciju za osiguranje depozita, a NBS je saopštila je i da su pokrenuti odgovarajući postupci protiv banke, njenih akcionara, organa upravljanja i drugih odgovornih osoba.
Centralna banka Crne Gore (CBCG) saopštila je potom da Alta banka nema dozvolu za bankarsko poslovanje u Crnoj Gori i da odluka regulatora Srbije ne ugrožava stabilnost crnogorskog finansijskog sistema.
U Crnoj Gori, međutim, posluje Alta Pay Group Podgorica, koja ima dozvolu CBCG za pružanje platnih usluga i transfer novca. Dozvola joj je izdata u januaru 2024. godine. CBCG je naglasila da ta kompanija nije banka i da ne prima depozite građana.
CBCG je juče saopštila i da je, još pre poslednjih događaja u Srbiji, pokrenula provere da li Alta Pay Group Podgorica i dalje ispunjava zakonske uslove za pružanje platnih usluga. Taj postupak je, prema navodima CBCG, i dalje u toku.
Vlasniku Alta grupe Davoru Macuri zabranjen je 14. oktobra ulazak u Crnu Goru, nakon što je sleteo na podgorički aerodrom.
Prema pisanju podgoričkih “Vijesti”, Macuri je ulazak onemogućen iz razloga nacionalne, odnosno unutrašnje bezbednosti. Taj list je naknadno objavio da je rešenje Uprave policije o zabrani ulaska doneto još 18. jula i da zabrana traje dve godine.
Macurini pravni zastupnici tvrde da nije obrazloženo kojim bi konkretnim postupcima on ugrožavao bezbednost države i zatražili su ukidanje zabrane, upozoravajući i na mogućnost međunarodne arbitraže.
Macura je vlasnički povezan sa Alta Pay sistemom, dok je Alta grupa, prema dostupnim poslovnim podacima, bila stoprocentni vlasnik Alta banke. Macura je bio i predsednik Upravnog odbora banke.
Crnogorski mediji su nedavno objavili da je Macura pokušao da indirektno uđe u suvlasničke odnose nekih luksuznih objekata na primorju, ali da mu je to onemogućeno.
(Beta, 01.11.2026)
