Iz godine u godinu manje mesta za smeštaj starijih i bolesnih ljudi u Srbiji
PREMA izveštaju o ustanovama za smeštaj Republičkog zavoda za socijalnu zaštitu za 2025. godinu, popunjenost u državnim domovima za stare i bolesne iznosila je 91,7 odsto, a u privatnim 86,7 procenata na godišnjem nivou.

D.N.
Kako za “Novosti” objašnjava Nada Satarić, predsednica Udruženja “Snaga prijateljstva Amiti”, postojeći kapaciteti zadovoljavaju potrebe za manje od 1,5 odsto populacije starijih, a trebaju nam kapaciteti bar za dva odsto:
– Naša država je usvojila Strategiju za zdravo i aktivno starenje u Republici Srbiji za period 2024-2030 – kaže naša sagovornica.
– Jedan od pet ključnih principa tiče se pristupa javnim uslugama, a drugi govori o unapređenju institucionalne i vaninstitucionalne zaštite zdravlja, socijalne sigurnosti i prevencije nasilja nad starijima. Međutim, s obzirom na postojeću situaciju sprovođenje ove strategije je upitno. Zvanični podaci pokazuju da je Srbija 2025. imala 318 domova za smeštaj odraslih i starijih osoba. Ukupni kapaciteti u državnim domovima su oko 9.000 mesta, a u privatnim nešto više od 10.000. U državnim domovima je na smeštaju oko 15 odsto mlađih od 65 godina, a u privatnim oko sedam.
Po diktatu tržišta
NA pitanje zašto su privatni domovi toliko skuplji od državnih Nada Satarić kaže: – Privatni domovi posluju po ekonomskim kriterijumima i tržišnim prilikama, a cene u državnom sektoru se formiraju prateći prosečne penzije i standard starijih ljudi. U cenu koju pokriva korisnik doma ne ulaze usluge zdravstvene zaštite, održavanja doma, usluge socijalnih radnika i rukovodećeg kadra, što sve ide na račun budžeta. Kod privatnika to sve ulazi u cenu koju pokriva korisnik i otuda su tolike razlike
– Imajući u vidu ogroman nedostatak dnevnih usluga u zajednici, kao što su pomoć u kući, dnevni boravci za osobe sa demencijom, postojeći kapaciteti nisu dovoljni za narastajući udeo najstarije populacije u društvu, koja u najvećoj meri ima potrebe za podrškom u zbrinjavanju – kaže Satarićeva.
– Problem je što nema dovoljno mesta u državnim domovima za smeštaj i to posebno za osobe koji žive sa demencijom, a za privatne domove nemaju svi dovoljno novca da plate usluge. Međutim, u praksi često ni to što neko ima novac nije dovoljno jer su mesta popunjena ili daleko od grada u kojem žive.
– Zavisno od kategorije korisnika i kakav smeštaj traže, na jednokrevetne i dvokrevetne sobe u domovima se čeka dugo, a najduže su liste čekanja za osobe koje su pokretne i za one koje žive sa demencijom – kaže Satarićeva.
– Više od polovine državnih ustanova takve korisnike i ne prima, tamo gde ih primaju čeka se i po dve godine, pa i duže. Pritom, najmanje domova za smeštaj odraslih i starih ima u južnoj i istočnoj Srbiji, pa u Šumadiji i zapadnoj Srbiji.
Gerontodomaćice
DA briga o starima i bolesnima opada iz godine u godinu pokazuje i to da su usluge pomoći u kući, dnevni boravci, gerontodomaćice i predah-smeštaj slabo razvijeni. – Prema podacima za 2012, uslugu pomoć u kući koristilo je 14.635 osoba starih 65 i više godina, a u 2024. ih je bilo 12.606, od kojih je 88 odsto njih bilo iz grupacije starijih, odnosno oko 11.000 osoba. Predah-smeštaja za starije i nema, a nema ni preko potrebnih dnevnih boravaka za one koji imaju demenciju, niti savetovanja za srodnike koji brinu o njima.
U najvećem broju ruralnih sredina i nema nikakvih dnevnih usluga u zajednici, pa su stariji koji žive sami prepušteni sebi ili eventualno dobroj volji komšija. Oslanjaju se i na srodnike koji žive u gradskim sredinama pa im dolaze u pomoć, vikendom, praznicima ili u vreme godišnjih odmora.
Dakle, Srbija je previše oslonjena na institucionalni smeštaj starijih i to onaj koji državu ne košta ništa.
Prepustila je da to rade privatnici, pa ko ima novac neka plati, ko nema muči se kod kuće kako zna i ume. Naša sagovornica zaključuje da bi država trebalo da natera lokalne samouprave da razvijaju dnevne usluge u zajednici i da poveća izdvajanja iz budžeta za razvoj takvih usluga:
– Država iz godine u godinu smanjuje udeo izdvajanja za socijalnu zaštitu iz BDP. U 2012. godini ta izdvajanja su iznosila četiri procenta, a u 2024. samo tri.
BONUS VIDEO


