OVO JE SVE ŠTO TREBA DA ZNATE O KONSTITUTIVNOJ SEDNICI SKUPŠTINE: Studenti imaju 140 poslanika, SNS prelazi u opoziciju, evo šta je sve na dnevnom redu!
Konstitutivna sednica 15. saziva Skupštine Srbije počinje danas u 10 sati. Ovaj saziv izgledaće potpuno drugačije u odnosu na one prethodnih godina, a Nova.rs donosi vam sve najvažnije informacije pred sednicu.
Na parlamentarnim izborima održanim 25. oktobra, od 18 izbornih lista koje su učestvovale, u parlament je ušlo sedam, od čega pet lista nacionalnih manjina.
Od 250 poslaničkih mandata, Studentska lista imaće 140 i to će biti potpuno nova lica u parlamentu. S druge strane, doskorašnja vlast Srpske napredne stranke imati 103 mandata i u ovom sazivu funkcionisaće kao opozicija.
Po dva mandata pripadaju Savezu vojvođanskih Mađara i Albanskoj koaliciji, dok jedan mandat pripada listi Rasim Ljajić – „Ljudski“, jedan SDA i jedan listi koju je predvodio Usame Zukorlić.
Ko predsedava sednicom i šta je na dnevnom redu?
Konstitutivnom sednicom će predsedavati Stojan Radenović, kandidat sa liste “Ujedinjena Srbija – Aleksandar Vučić”, kao najstariji poslanik.
Na dnevnom redu je šest tačaka:
potvrđivanje mandata narodnih poslanika
izbor predsednika i potpredsednika Narodne skupštine
imenovanje generalnog sekretara
izbor članova skupštinskih radnih tela
izbor stalnih parlamentarnih delegacija u međunarodnim institucijama
Ko će biti izabran za predsednika Skupštine?
Jedno od glavnih pitanja je ko će biti izabran za predsednika Skupštine.
Do danas nije bilo zvaničnih potvrda, ali kako je Nova.rs već objavila spekuliše sa dva imena sa Studentske liste.
Prema nezvaničnim informacijama, pominje se Katarina Šćepanović, dugogodišnja profesorka u Filološkoj gimnaziji, i docent Saobraćajnog fakulteta u Beogradu dr Aleksandar Čupić.
Nosilac liste „Ujedinjena Srbija“ Aleksandar Vučić izjavio je da će predlog Srpske napredne stranke za predsednika Skupštine Srbije biti Stojan Radenović i da ne očekuje da će većina prihvatiti taj predlog. Vučić je najavio i da će on biti šef poslaničkog kluba SNS.
Da li će SNS dobiti mesto potpredsednika u Skupštini?
Još jedno od pitanja o kojem se prethodnih dana raspravljalo je da li će SNS dobiti mesto potpresednika.
Skupština posebnom odlukom određuje broj potpredsednika, a za izbor svakog od njih potrebna je većina od ukupnog broja poslanika, odnosno najmanje 126 glasova.
Predstavnici Studentske liste, nakon konsultacija sa predstavnicima poslaničkih grupa, saopštili su da će predsednik novog saziva parlamenta, kao i broj i imena potpredsednika tog dana biti izglasni većinom.
Promene u načinu izbora predsednika skupštinskih odbora i međunarodnih delegacija
Takođe, Studenstka lista najavila je i određene promene u načinu na koji će biti birani predsednici skupštinskih odbora, ali i međunarodnih delegacija.
Kako su saopštili, u odabiru će biti ključne kvalifikacije, što je naišlo na negodovanje predstavnika SNS Ane Brnabić, Milenke Jovanova, ali i Aleksandra Vučića.
„Skupštinski odbori imaće sastav srazmeran veličini poslaničkih grupa, a o predsednicima odbora odlučivaće većinom glasova na svakom pojedinačnom odboru. Međunarodne delegacije biće određene na osnovu predloga predsednika Skupštine koji će pre toga obaviti konsultacije sa predsednicima poslaničkih grupa u skladu sa članom 26 stav 2 Poslovnika“, poručili su predstavnici Studentske liste.
Usledile su redom reakcije naprednjaka, pa je tako Milenko Jovanov rekao da „više nije dovoljno to što te je narod birao, nego će neka plenumska komisija da procenjuje da li možeš ili ne da budeš na čelu nekog odbora“.
Brnabić je kazala da „novu vlast ne zanima dogovor i razgovor sa opozicijom“.
„Ne zanima ih da prate najbolje parlamentarne prakse koje su poštovane u svakom sazivu, ko god da je bio na vlasti“, rekla je Brnabić dok se bivši predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio na društvenim mrežama.
„Oni kažu ‘Mi ćemo da biramo ko može, a ko ne može da vodi odbore’. Oni imaju politbiro ideološku komisiju i za opoziciju, pa misle da će nama da uređuju ko će da vodi koji odbor. Samo da vidite dokle to ludilo ide“, rekao je on.
Čini se da se bivšim predstavnicima vlasti ne dopada to što će za vođenje odbora iz različitih oblasti od sada biti potrebni odgovarajuće znanje i stručnost za te oblasti.
Jelena Milošević podseća kako su odbori funkcionisali tokom SNS vlasti
S tim u vezi, bivša poslanica Jelena Milošević objasnila je kako je izgledalo dodeljivanje odbora tokom vlasti naprednjaka.
„Opstruisali su sve što se moglo opstruisati, dolazili s unapred određenim mestima predsednika odbora pa uzmi ili ostavi, a u tom sazivu su opstruisali sve odbore koji su ‘pripali’ opoziciji, odbor za spoljne poslove, zaštitu životne sredine. U prošlom sazivu je opozicija odbila sva ta mesta“, napisala je, između ostalog, Milošević.
Milošević je kritikovala i pozivanje na demokratske principe od strane Brnabić Jovanova, Vučića i ostalih istaknutih naprednjaka, te istakla da je „dijalog postojao u vidu uvreda, hvatanja za međunožje i simuliranje oralnog seksa dok poslanice opozicije govore“.
„I sad oni govore o poštovanju opozicije, demokratiji i parlamentarizmu. Fuj!“, napisala je nekadašnja poslanica u Skupštini Srbije, Jelena Milošević.
Baucal: Četiri razloga zbog kojih SNS ne treba da ima potpredsednika u Skupštini
Profesor Aleksandar Baucal, kandidat Studentske liste, u kratkoj analizi ukazao je zbog čega smatra da Srpska napredna stranka ne treba da ima potpredsednika u Skupštini.
Baucal je naglasio da je važna demokratska tradicija da i opozicija ima svoje predstavnike među potpredsednicima parlamenta, ali i da ta tradicija počiva na pretpostavci da i sama opozicija poštuje demokratska pravila.
„Zato, kada razmatramo da li SNS treba da dobije mesto potpredsednika Skupštine, ključno pitanje nije da li je SNS opozicija, već da li je demokratska opozicija. Ja mislim da nije“, napisao je on.
Baucal objašnjava i koja su četiri razloga zbog čega SNS ne smatra demokratskom opozicijom.
Kao prvi razlog navodi da je „SNS je po načinu organizovanja i delovanja više ličio na organizovanu kriminalnu grupu nego na demokratsku političku stranku“.
„Dok je bio na vlasti, sistematski je narušavao uslove za slobodne i poštene izbore kako bi sprečio građane da slobodno izraze svoju volju“, naveo je kao drugi razlog profesotr Baucal.
Treći razlog prema njemu je i to što ni nakon izbornog poraza SNS nije pokazao spremnost da uvaži volju građana.
„Ni retorika ni ponašanje nisu se promenili“, napisao je.
I kao poslednji, četvrti razlog, Baucal je naveo da, umesto da poštuje demokratska pravila i nezavisnost institucija, SNS ih je podredivao sopstvenim partijskim interesima.
Izvor: Nova.rs, Foto: Printscreen parlament.gov
