Novi broj Nedeljnika: Nova srpska demokratija, intervju sa Pavlom Petrovićem, promene u vojnom vrhu… | Srpska dijaspora

Na naslovnoj strani Nedeljnika čeka vas velika analiza o tome kako je 140 „običnih ljudi“ ušlo u najiščekivaniju Skupštinu u ovom veku, kao i šta sve čeka novu većinu do formiranja vlade.

Čitaćete i tome kako sačuvati državu od povratka starog sistema, koliko dugo može da preživi (ovakav) SNS i zašto hapšenja nisu dovoljna.

„Naši izvori bliski Studentskoj listi kažu nam da sigurno pritisak naprednjaka neće uticati na tempo formiranja vlade, kao i to da se razmišlja dugoročnije o demontiranju sistema vlasti SNS-a, koji i dalje u rukama ima gotovo sve lokalne samouprave u zemlji“, piše Veljko Miladinović.

INTERVJU SA AKADEMIKOM PAVLOM PETROVIĆEM

U razgovoru sa Milicom Rilak akademik Pavle Petrović objašnjava kako je urušavanje institucija dovelo do iscrpljivanja modela ekonomskog rasta, upozorava na izazove koji čekaju novu vladu i ističe da su ključni zadaci obnova vladavine prava, stvaranje uslova za razvoj domaće privrede i privlačenje stranih ulaganja.

„Populistički režimi u najboljem slučaju proizvedu kratkotrajan rast – jedno kratko ‘zlatno’ doba, koje smo već proživeli – a potom ekonomija ulazi u ‘populističku stagnaciju’. Kroz ovo je Mađarska već prošla, a Srbija je prati“, rekao je profesor Petrović u intervjuu Milici Rilak.

PROMENE U VOJNOM VRHU

Aleksandar Radić analizira stanje u Vojsci Srbije i Vojnoobaveštajnoj agenciji nakon izborne pobede Studentske liste, upozoravajući na pokušaje zadržavanja uticaja dosadašnjeg režima, infiltraciju saradnika u novu vlast i političku lojalnost u bezbednosnim strukturama, uz isticanje da su za reformu vojske neophodni raskid sa partijskim kadrovanjem i poštovanje zakona.

„Provedene su neke kadrovske promene u ministarstvu i VS, ali u senci. Samo su iz lente ko je ko na sajtu Vojske osim generala Mojsilovića nestali generali Slađan Hristov, načelnik J-1 (kadrovsko), Saša Petrović, načelnik J-4, Miroslav Talijan, komandant 72. brigade. Iz Ministarstva odbrane penzionisani su Srđan Petković, direktor Inspektorata odbrane, i Zlatko Mišić, šef administracije za kadrove“, piše Aleksandar Radić.

POSLEDNJA SRPSKA (IDEOLOŠKA) PODELA

U novom broju Zoran Panović piše o političkim posledicama izborne pobede Studentske liste, povlačeći paralele između 5. oktobra i 25. oktobra, razmatrajući opstanak radikalskog nasleđa, budućnost SNS-a i mogućnost uspostavljanja novog višepartijskog sistema, uz pitanje da li će Srbija prekinuti ciklus smena vlasti i političkih obrazaca koji se iznova vraćaju.

„Ono što je bitna posledica 25. oktobra jeste saznanje da Srbija nema dve velike „keč-ol“ partije. Ima samo jednu – Studentsku listu (kojoj su zborovi građana opštinski odbori, a plenumi izvršni odbor). SNS više nije ‘keč-ol’. To je više fan klub Aleksandra Vučića“, piše Zoran Panović.

PUTINOV NOVI VARŠAVSKI PAKT

Željko Pantelić analizira ruske imperijalne ambicije i strategiju Vladimira Putina prema Evropi, ukazujući na istorijske korene ruskog neprijateljstva prema Zapadu, pokušaje obnove sfere uticaja nalik Varšavskom paktu i upotrebu hibridnog rata za destabilizaciju Evropske unije i NATO-a.

„Kremlj je preko svojih zvaničnika u poslednjih par meseci počeo da upotrebljava tzv. Gromikovu zamku. Najdugovečniji ruski šef diplomatije savetovao je svoje potčinjene da u kontaktima sa Evropljanima uvek traže i ono što nikada nisu imali, da im daju ultimatume, prete ratom“, piše Željko Pantelić.

A SAD SVI NA TERAPIJU

Ana Mitić piše o pomešanim osećanja građana nakon izborne pobede i promene vlasti i, kroz razgovore sa stručnjacima za mentalno zdravlje, donosi objašnjenja kako dugogodišnji život u neizvesnosti i nepravdi utiče na psihičko stanje i zašto je potrebno vreme da ljudi ponovo izgrade poverenje, prihvate promenu i nauče da se raduju budućnosti.

„Čak i kada se okolnosti promene, potrebno je vreme da osoba emocionalno sustigne tu promenu. Zato se može javiti svojevrsna neverica, naknadno preispitivanje, pa i osećaj krivice zbog toga što smo određene stvari dugo prihvatali kao nepromenljive“, rekla je Snežana Mrvić u razgovoru sa Anom Mitić.

NA NAREDNIM IZBORIMA GLASAMO PROTIV AI

Pavle Zlatić piše o usponu anti-AI populizma i sve većem političkom otporu razvoju veštačke inteligencije, ukazujući na strah od gubitka radnih mesta, koncentracije bogatstva i moći u rukama tehnoloških kompanija i posledica po demokratiju, ljudskost i životnu sredinu.

„Više od polovine američkih birača (56%) navelo je veštačku inteligenciju i izgradnju data centara kao važan faktor pri odlučivanju za koga će glasati, a za gotovo svakog četvrtog (23%) to pitanje je čak bilo među presudnim za njihovu odluku“, piše Pavle Zlatić.

MOŽDA JE SVET NAPRAVLJEN ZA BAŠ OVAKVOG BONDA

U novom broju Ivan Radojčić analizira izbor Roberta Patinsona za novog Džejmsa Bonda, okolnosti višemesečne potrage za naslednikom Danijela Krejga i promene u budućnosti čuvene filmske franšize.

„Savremeni svet je suviše anksiozan, suviše samosvestan i suviše sumnjičav prema sopstvenim herojima da bi bez pogovora prihvatio još jednog gospodina u skupom odelu koji eliminiše međunarodne zlikovce uz podignutu obrvu i savršeno tempiranu dosetku.“, piše Ivan Radojčić.

deca nas poznaju bolje nego što volimo da verujemo

Aleksandar Misojčić razmatra kako su se menjali roditeljstvo i odnos prema deci kroz tri generacije, od vaspitanja zasnovanog na autoritetu i poslušnosti do savremenog roditeljstva opterećenog preispitivanjem, brigom, ukazujući da današnji roditelji imaju manje unapred datih odgovora, ali i veću odgovornost da deci pokažu kako se živi kada nema gotovih rešenja.

„Uznemiri me kada mi na seansu dođe neko sa kim sam pre desetak godina razgovarao o problemima koje je kao mlad čovek imao sa roditeljima, a sada je i sam postao roditelj. Dirljivo je koliko mi zaliče na svoje roditelje i kako detinjasto negoduju kada povučem tu paralelu“, piše Aleksandar Misojčić.

U novom broju Nedeljnika čitajte još:

  • Branko Rosić je razgovarao sa piscem Matijom Pavićevićem o romanu „Selika“, pisanju ženskog lika i položaju mladih u savremenom društvu.
  • Miljenko Jergović u pismu Svetislavu Basari piše o umetničkim dometima i nedostacima filma Lordana Zafranovića „Zlatni rez ’42 – Djeca Kozare“ i ukazuje na nacionalističke podele i političke pritiske zbog kojih se o filmu sudi bez gledanja.
  • U prepisci sa Antom Tomićem, Dragoljub Draža Petrović nastavlja polemiku sa Svetislavom Basarom.

I još:

Uvodnik Veljka Lalića: Studentski pokret je najbolji Startap koji smo ikad imali

Kolumna Branka Rosića: Bob Dilan i vojnički dani

Esej Marka Prelevića: O pravdi i osveti

NASLOVNA STRANA NOVOG BROJA NEDELJNIKA, KOJI JE U PRODAJI OD ČETVRTKA, 19. NOVEMBRA, NA SVIM KIOSCIMA I NA NEDELJNIK.RS/SHOP.

Jezik