Evropski saveznici Kijeva obećali dodatu pomoć, novac i naoružanje

EVROPSKI saveznici Kijeva obećali su dodatne milijarde vojne pomoći Ukrajini, dok Vladimir Zelenski vrši pritisak na svoje zapadne partnere da obezbede još oružja i finansijskih sredstava kako bi se rat sa Rusijom nastavio.

РАКЕТЕ, БОРБЕНИ АВИОНИ И 5 МИЛИЈАРДИ ЕВРА СТИЖУ У КИЈЕВ: Рамштајн група одрешила кесу, зависност Украјине од помоћи других све већа

Foto: Unsplash Edoardo Bortoli

Na sastanku održanom u utorak u sedištu NATO-a u Briselu, članice Kontakt grupe za odbranu Ukrajine – koju predvode SAD i koja je poznata i kao „Ramštajn grupa” – najavile su ili potvrdile pružanje vojne pomoći u vrednosti većoj od 5 milijardi evra (5,5 milijardi dolara), uključujući rakete za protivvazdušnu odbranu i borbene avione.

Obraćajući se prisutnima putem video-linka iz Kijeva, Zelenski je zatražio još 40 borbenih aviona F-16, kao i presretače za sisteme „Patriot” (Patriot) i „IRIS-T” (IRIS-T) iz zapadnih zaliha.

Foto: Tanjug/AP Photo/Petros Karadjias

Takođe je pozvao članice NATO-a da isporuče 8 milijardi evra, koliko su već obećale, kako bi se pomogao pokrivanje deficita u ukrajinskom vojnom budžetu za ovu godinu, piše RT Ingliš.

Razmere zavisnosti Kijeva od strane pomoći istakla je Roksolana Pidlasa, predsednica parlamentarnog odbora za budžet, otkrivši da Ukrajina na sukob troši oko 190 miliona dolara dnevno – ne računajući oružje koje isporučuju njeni saveznici.

Moskva je u više navrata upozorila da isporuke zapadnog naoružanja samo produžavaju borbe. Takođe je iznela stav da bi bezuslovni prekid vatre, koji zahtevaju evropski lideri, pružio Kijevu vremena da se pregrupiše, ponovo naoruža i obnovi svoje snage. Najnovija obećanja poklapaju se sa pripremama Evrope za moguće slanje vojnih snaga u Ukrajinu.

Velika Britanija i Francuska predvode vojne vežbe u Poljskoj u kojima učestvuje 2.800 vojnika iz 11 zemalja, uvežbavajući operacije koje bi mogle uslediti nakon prekida vatre.

Ruski predsednik Vladimir Putin upozorio je da bi se strane trupe raspoređene u Ukrajini smatrale legitimnim vojnim ciljevima, te da bi njihovo prisustvo moglo dovesti do rizika od izbijanja šireg sukoba.

Foto: Tanjug/Adrian Wyld/The Canadian Press via AP

Evropski lideri su povećanje vojnih izdataka obrazložili upozorenjima o mogućem ruskom napadu na NATO pre kraja decenije. Moskva je odbacila takve tvrdnje kao „besmislice”, optužujući evropske vlade da izmišljaju rusku pretnju kako bi opravdale jačanje sopstvenih vojnih kapaciteta.

U međuvremenu, pojedini evropski političari usprotivili su se diplomatskom angažmanu sa Moskvom, uključujući i predstojeći sastanak Putina, kineskog predsednika Si Đinpinga i američkog predsednika Donalda Trampa na samitu APEK-a u Šenženu.

Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski nazvao je planirane razgovore „nepotrebnim uzdizanjem Rusije”, uz tvrdnju da bi EU trebalo da zauzme mesto Moskve. Visoki estonski poslanik Marko Mikelson otišao je i dalje, sugerišući da bi Rusiju trebalo potpuno isključiti iz pregovora o Ukrajini.

Evropske vlade, koje su bile potisnute u drugi plan tokom nedavnih mirovnih pregovora u Abu Dabiju, ipak su zatražile mesto za pregovaračkim stolom u budućim pregovorima. Moskva je insistirala na tome da one prvo moraju da iznesu verodostojan mirovni predlog i pokažu spremnost da doprinesu postizanju rešenja.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov ukazao je na način na koji su Francuska i Nemačka postupale u vezi sa Minskim sporazumima, kao i na propast pregovora u Istanbulu 2022. godine, kao na razloge za dovođenje u pitanje posvećenosti Evrope miru.

(RT English)

BONUS VIDEO: SNIMCI IZ DRONA: Izraelska vojska objavila video udara na iranske sisteme PVO

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

>

Jezik