RUSKI MEDIJI O POBEDI STUDENTSKE LISTE: Brisel zbunjen jer ‘studenti’ ne mašu zastavama EU i ne uvode sankcije Rusiji, Moskva poručuje da je spremna za saradnju!
U Beogradu je počeo rad novog saziva Narodne skupštine formirane nakon izbora održanih 25. oktobra, na kojima je stranka Aleksandra Vučića, koji je dugi niz godina obavljao funkciju predsednika Srbije, neočekivano prepustila vlast „Studentskoj listi“.
Opozicija je osvojila glasove više od polovine birača, čime je dobila mogućnost da formira jednopartijsku vladu.
Međutim, suprotno očekivanjima onih koji su računali na to da će Beograd prekinuti dijalog sa Moskvom i u potpunosti se okrenuti političkoj agendi koju nameće Brisel, pobednici, okupljeni oko „studenata“, ne žure da mašu zastavama Evropske unije niti da se pridruže antiruskim sankcijama.
Redakcija ruskog lista Rosbalta zamolila je stručnjake da procene da li će nove vlasti Srbije uspeti da ostanu pri takvom političkom kursu i odole pritiscima iz inostranstva.
Zašto je pobeda „studenata“ toliko neuobičajena u evropskoj politici
Poslanici Narodne skupštine, u kojoj „Studentska lista“ ima 140 mandata, dok Srpska napredna stranka Aleksandra Vučića, koja je prešla u opoziciju, ima 103 mandata, položili su zakletvu u utorak.
„Većina poslanika u novom parlamentu prvi put je dobila poslanički mandat. Drugim rečima, reč je o ljudima bez prethodnog parlamentarnog iskustva, koji tek počinju da se upoznaju sa zakonodavnim radom“, izjavio je u razgovoru sa dopisnikom „Rosbalta“ glavni urednik projekta „Balkanist“ Oleg Bondarenko.
Sada u Srbiji, u roku od 90 dana, treba da bude formirana nova vlada. Ukoliko se to ne dogodi, Narodna skupština biće raspuštena i biće raspisani novi parlamentarni izbori.
„Ukoliko to žele, ‘studenti’ mogu da formiraju vladu već tokom ove nedelje. Međutim, nešto mi govori da neće žuriti“, komentarisao je Oleg Bondarenko.
Prema proceni ovog stručnjaka, razmatranje kandidata za različite ministarske funkcije potrajaće duže. Ipak, on je istakao da su se u više navrata mogle čuti procene da će Srbija dobiti novu vladu pre Nove godine.
Osim toga, kako je podsetio Bondarenko, u Srbiji još uvek nisu raspisani predsednički izbori. Potreba za njihovim održavanjem nastala je nakon što je Aleksandar Vučić 27. septembra prevremeno podneo ostavku na funkciju predsednika države. Prema zakonu, izbori moraju biti održani u roku od tri meseca od ostavke predsednika, što znači da rok ističe 27. decembra.
„Pobeda ‘Studentske liste’ pokazala se kao veoma neuobičajena pojava u evropskoj politici“, ukazao je u komentaru za Rosbalt Ilija Graščenkov, generalni direktor Centra za razvoj regionalne politike.
On je objasnio da vlast u Srbiji zapravo preuzima pokret koji nije tradicionalna politička stranka, već je nastao u akademskom okruženju, u kojem značajnu ulogu imaju univerzitetski profesori, naučnici i studentski plenumi.
„Ovo je pokušaj izgradnje novog modela demokratske meritokratije, u kojem profesionalni stručnjaci upravljaju državom, dok studentski pokret predstavlja mehanizam društvene kontrole“, izjavio je ovaj stručnjak.
Nove vlasti u Beogradu protiv „stranih marioneta“
Kao glavni razlog nesuglasica koje su već nastale između „Studentske liste“ i rukovodstva Evropske unije navodi se odbijanje političke snage koja je pobedila u Srbiji da uvede sankcije protiv Rusije.
Kako se navodi u saopštenju, u novoj Vladi Srbije neće biti „marioneta stranih ambasada“.
Pres-biro ruske Spoljne obaveštajne službe (SVR) objavio je ove nedelje saopštenje u kojem se ističe zabrinutost vlasti EU zbog toga što „Studentska lista“ ne želi slepo da se pridržava smernica iz Brisela.
U saopštenju se takođe navodi da je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen nezadovoljna stavom „studenata“ da se bore za Kosovo, kao i njihovim odbijanjem da prekinu veze sa Moskvom.
Istovremeno, SVR upozorava da su rezidenture evropskih obaveštajnih službi u Beogradu dobile instrukcije da izazovu podele unutar „Studentske liste“.
„Smatram da je saopštenje SVR-a osmišljeno tako da naglasi kako Moskva vidi mogućnost konstruktivne saradnje sa novom vlašću u Srbiji. Istovremeno, to je signal Briselu da političke promene u Beogradu ne znače nužno automatsko prihvatanje evropske spoljnopolitičke agende“, komentariše Ilja Graščenkov.
Istovremeno, prema njegovoj oceni, bilo bi pogrešno novu srpsku vlast posmatrati isključivo kroz prizmu sukoba Rusije i Zapada, budući da studentski pokret nije nastao kao antiruski ili proevropski projekat, već kao odgovor na krizu tradicionalnih političkih institucija, korupciju i nedostatak poverenja javnosti u Srbiji.
„Studentski protesti, na čijem je talasu došlo do promene vlasti u Srbiji, bili su prvenstveno izazvani unutrašnjim razlozima“, saglasan je Bondarenko.
Kada bi studentski pokret bio inspirisan sa Zapada, njegovi predstavnici bi se najpre pridružili sankcijama protiv Rusije, obrazlaže stručnjak svoj stav.
„A sada se Brisel pita kako je to moguće? Evo opozicije – mlade, studentske, koja se borila protiv ‘diktatora’ Vučića. A ispostavlja se da je i ona proruski orijentisana“, kaže Oleg Bondarenko.
Za vlasti EU to predstavlja pravi paradoks. One su sada zbunjene, što govori o dubini nerazumevanja političkih i društvenih procesa u Srbiji koje postoji u Briselu, dodao je stručnjak.
Studenti slave pobedu bez zastava EU
Zanimljivo je da je hrvatski premijer Andrej Plenković, gostujući u programu televizije Euronews, skrenuo pažnju na činjenicu da su pristalice „Studentske liste“ slavile pobedu na izborima u Srbiji bez zastava Evropske unije. Političar je na osnovu toga zaključio da se „studenti“ nikako ne mogu nazvati proevropskim pokretom.
„Zaista, zastava EU tamo nije bilo, niti će ih biti. Kod političke snage koja je pobedila u Srbiji ne primećuje se ni naročit evrooptimizam“, naglasio je Oleg Bondarenko.
Prema njegovoj proceni, među 140 poslanika izabranih sa studentske liste nalazi se svega petnaestak uslovno rečeno evrofilskih predstavnika.
„U svakom slučaju, tamo ima više pristalica prijateljstva sa Rusijom nego zagovornika evropskih integracija. Nadam se da se stav ‘studenata’ neće promeniti i da Brisel neće uspeti da izvrši pritisak na njih“, izjavio je ovaj stručnjak.
Ilja Graščenkov smatra da se od „Studentske liste“ može očekivati nastavak pragmatičnog kursa prema Rusiji, iako je još rano za konačne zaključke po tom pitanju.
Prema njegovim rečima, važno je razumeti da „Studentska lista“ nije jedinstvena politička stranka sa čvrstom ideološkom disciplinom. Reč je o savezu predstavnika akademske zajednice, intelektualaca i građanskih aktivista, među kojima postoje različita shvatanja spoljne politike.
„Međutim, odbijanje uvođenja antiruskih sankcija ima prilično ozbiljne osnove. Tu su energetska zavisnost Srbije, istorijski odnosi dveju zemalja, kao i specifičnosti javnog mnjenja“, ističe ovaj stručnjak.
Osim toga, srpsko društvo izuzetno je osetljivo na pitanja nacionalnog suvereniteta, pre svega na pitanje Kosova. Zbog toga nove vlasti mogu istovremeno da se zalažu za evropske standarde upravljanja državom, demokratske reforme i očuvanje partnerstva sa Rusijom, objasnio je stručnjak.
„Kako se Srbija bude približavala članstvu u EU, pritisak na Beograd će se pojačavati. Mnogo toga zavisi od sposobnosti nove akademske elite da formuliše samostalnu spoljnopolitičku strategiju, zasnovanu na nacionalnim interesima, a ne na uobičajenom opredeljivanju između Moskve i Brisela“, zaključio je Graščenkov.
Nisu spremni da se odreknu svojih interesa zarad evropskih integracija
Predstavnica nove parlamentarne većine u Srbiji Jovana Pavlović izjavila je da „Studentska lista“ ne smatra članstvo u Evropskoj uniji prioritetnim pitanjem.
Ipak, pojavile su se informacije da ova politička snaga razmatra mogućnost održavanja referenduma o članstvu Srbije u EU.
„Obratite pažnju na to da se govori o održavanju referenduma najkasnije do 2031. godine. Budimo iskreni, čini mi se da je to samo lepa fraza izrečena kako bi se umirili određeni ljudi u Briselu“, pretpostavlja Bondarenko.
Pritom je naveo rezultate istraživanja javnog mnjenja prema kojima se svega 38 odsto građana Srbije izjašnjava za pristupanje Evropskoj uniji, i to pod pretpostavkom da bi Brisel pristao da primi Srbiju bez ikakvih uslova, što predstavlja malo verovatan scenario.
„Ukoliko bi, međutim, bili postavljeni zahtevi da se Srbija odrekne svojih stavova o Kosovu i sankcijama protiv Rusije, broj građana koji bi na to pristali zarad članstva u EU bio bi znatno manji – oko 15 odsto“, izjavio je ovaj stručnjak.
U raspoloženju srpskog društva prisutan je „pragmatični evroskepticizam“, ističe Graščenkov. On je takođe podsetio da je pristupanje EU podržavalo oko 40 odsto građana Srbije, da se tome protivilo 34 odsto, dok 26 odsto nije imalo jasno opredeljen stav.
„To znači da je društvo daleko od jedinstvenog stava. Pritom je neophodno razlikovati odnos prema evropskim vrednostima od odnosa prema politici same Evropske unije“, ukazao je ovaj stručnjak.
Reč je o tome da značajan deo građana Srbije podržava nezavisnost sudstva, borbu protiv korupcije, demokratske institucije i ekonomsku integraciju sa Evropom. Međutim, to nikako ne znači da su spremni da se zarad članstva u EU odreknu nacionalnih interesa, objasnio je Ilja Graščenkov.
U tom smislu, prema njegovim rečima, ideja o održavanju referenduma u potpunosti je u skladu sa novom političkom filozofijom „Studentske liste“. Akademska zajednica predlaže da se država stručno pripremi za moguću integraciju, dok bi konačna odluka bila prepuštena građanima.
To predstavlja suštinsku razliku u odnosu na tradicionalni stranački model, u kojem spoljnopolitički izbor praktično postaje odluka uskog kruga političke elite.
„Po mom mišljenju, srpski eksperiment je zanimljiv upravo zbog toga što se ovde pokušava spojiti demokratsko predstavljanje, stručno upravljanje i nacionalni suverenitet. Odnosi sa Rusijom biće jedan od prvih ozbiljnih ispita ovog novog političkog modela“, zaključio je Graščenkov.
Ruski portal podseća da je nakon pobede „Studentske liste“, portparol predsednika Ruske Federacije Dmitrij Peskov izjavio da Rusija namerava da i dalje, u punoj meri, doprinosi razvoju odnosa sa Beogradom.
Istovremeno, u Moskvi se nadaju da će i nova politička snaga koja je došla na vlast u Srbiji biti spremna da razvija saradnju sa Ruskom Federacijom.
POVEZANE TEME:
Izvor: Danas Foto: Printscreen Instagram
