SRPSKI ILI RUSKI MINISTAR? Nenad Popović imenovan za koordinatora Ruske federacije za “borbu protiv stranog mešanja”
Nenad Popović, ministar bez portfelja u tehničkoj vladi Srbije i političar pod američkim sankcijama zbog veza s Rusijom, imenovan je za koordinatora borbe protiv „stranog mešanja u izbore“ u međunarodnom pokretu koji je osnovala vladajuća Jedinstvena Rusija.
Predsednik Jedinstvene Rusije Dmitrij Medvedev dodelio je Popoviću tu funkciju na sednici Pokreta „Za slobodu nacija!“ 16. novembra, navodeći da se „mnoge zapadne zemlje bez zazora mešaju u izborne procese“.
„Ovde će biti korisno iskustvo naših kolega koji su se takođe suočavali sa takvim pojavama“, rekao je Medvedev, navodi se na sajtu Jedinstvene Rusije.
Medvedev je u oktobru eksplicitno rekao da Zapad pokušava „da se umeša u izborne procese u Srbiji u okviru vanrednih parlamentarnih izbora i destabilizuje situaciju“, preneo je ruski Interfaks.
Tu tezu o mešanju stranih obaveštajnih službi zastupala je i bivša vlast Aleksandra Vučića, čiji je deo bio i Nenad Popović.
Popović je proruski ministar zadužen za međunarodnu ekonomsku saradnju i društveni položaj crkve, a pod američkim sankcijama je od 2023. godine zbog političkih i poslovnih veza sa Moskvom.
Vuk Vuksanović, predavač spoljne politike i velike strategije na Odeljenju za ratne studije londonskog Kings koledža, za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocenjuje da nova Popovićeva funkcija u Pokretu nije strateški potez Rusije, već više inicijativa samog Popovića.
„To je najverovatnije pokušaj prvenstveno samog Popovića, kao predstavnika stare klike koja je doživela poraz, da iskoristi svoje stare veze sa Rusijom i da time malo pokuša da ispali par propagandističkih strelica u pravcu nove vlasti tako što će nastaviti narativ o stranom mešanju“, smatra Vuksanović.
RSE do kraja rada na ovom članku nije dobio odgovor od Nenada Popovića ni od predstavnika Pokreta „Za slobodu nacija!“ o tome koje će korake dalje preduzeti na planu „borbe protiv stranog mešanja u izbore“.
Na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji 25. oktobra pobedu je odnela opoziciona „Studentska lista“. Kremlj je nakon toga saopštio da želi nastavak saradnje sa Srbijom, iako je stranka njihovog saveznika Vučića izgubila izbore.
Teze o „izbornom neokolonijalizmu“
Tema mešanja Zapada u izbore više puta je bila na dnevnom redu od osnivanja Pokreta „Za slobodu nacija!“ u Rusiji.
Vladajuća Jedinstvena Rusija osnovala je taj Pokret u februaru 2024. godine, a njegovo formiranje podržao je predsednik Rusije Vladimir Putin. Pun naziv organizacije je „Forum pristalica borbe protiv savremenih praksi neokolonijalizma – Za slobodu nacija!“.
Pokret, kako se navodi na sajtu Jedinstvene Rusije, za cilj ima okupljanje zemalja „globalne većine radi izgradnje pravednog i ravnopravnog multipolarnog svetskog poretka“.
Na osnivačkom skupu učestvovalo je 50 političkih pokreta: šest evropskih, sedam latinoameričkih, 14 afričkih i 23 azijska.
Pokret ima i druge organe, poput Stalnog komiteta, čiji su članovi predstavnici političkih partija iz više država. Predstavnik Srbije je Nenad Popović, ispred Srpske narodne partije.
Medvedev je u julu 2025. godine, na sastanku Stalnog komiteta Pokreta, predložio članicama da zaključe sporazume „radi zaštite izbornih procesa“.
„Potrebno je pružati partnerima metodološku pomoć u suprotstavljanju spoljnom uticaju na naše unutrašnje, izborne procese“, rekao je tada, navodi se na zvaničnom sajtu Dmitrija Medvedeva.
Medvedev je tada rekao i da su izborni procesi „omiljena meta mešanja SAD i njihovih saveznika iz NATO-a“.
Dodao je da je primer Venecuela, koja je, kako je rekao, bila izložena „neviđenom pritisku“ sa Zapada tokom pripreme i održavanja predsedničkih i parlamentarnih izbora.
Nacionalni izborni savet Venecuele proglasio je Nikolasa Madura pobednikom predsedničkih izbora 2024. godine, a da nije objavio detalje o glasanju, tvrdeći da je bio žrtva kompjuterskog hakovanja, što mnogi stručnjaci smatraju neverodostojnim.
Opozicija je tada proglasila pobedu i optužila vlast za izbornu prevaru.
Vašington je takođe osporavao Madurovu legitimnost kao predsednika otkako je 2013. godine nasledio Huga Čavesa. Američke vlasti uhapsile su Madura početkom januara 2026. godine zbog optužbi za narko-terorizam.
Medvedev je na sastanku Pokreta u novembru 2025. godine „mešanje Zapada“ u izborni proces nazvao „izbornim neokolonijalizmom“.
Tada je precizirao da države treba da postignu dogovore o pružanju pomoći u oblasti posmatranja izbora „kako se kasnije ne bi pokušavalo da se oni delegitimizuju pozivanjem na kršenje nekakvih standarda koje su zapadne države same izmislile“.
I izbore u Rusiji 2026. godine Evropska unija je odbacila kao „lažne izbore“.
Na parlamentarnim izborima u septembru Jedinstvena Rusija osvojila je gotovo 58 odsto glasova, a jedina stranka koja se protivila ratu u Ukrajini, Jabloko, bila je isključena iz izbornog procesa.
Vuk Vuksanović sa londonskog Kings koledža kaže za RSE da Rusija, zajedno sa Kinom, koja takođe učestvuje u ovom Pokretu, pokušava da se nametne kao sila koja insistira na „principu suvereniteta“.
„Rusija se uvek plaši bilo kakvog nagoveštaja da bi NATO mogao da podrži bilo koje snage unutar Rusije, bilo one liberalne ili neliberalne, sa ciljem svrgavanja režima“, kaže on.
Srbija i „obojena revolucija“
Pitanje „izbornog neokolonijalizma“ u Pokretu je pokrenuo sam Nenad Popović na sastanku Stalnog komiteta u junu.
Tada je rekao da će se u naredne dve godine izbori održati u Srbiji, Rusiji i drugim državama članicama Stalnog komiteta i predložio „intenziviranje zajedničkog rada u tom pravcu“.
Bivša vlast u Srbiji insistirala je na tezi da su studentski protesti, koji su doveli do njenog poraza na izborima 25. oktobra, bili „obojena revolucija“, što bi značilo da su strane obaveštajne službe bile umešane u proteste. Zvaničnici Rusije podržavali su taj narativ.
Takve poruke stizale su i uoči izbora. Ambasador u Beogradu Aleksandar Bocan-Harčenko rekao je sredinom avgusta da rukovodstvo Srbije ne može da eliminiše rizik da nakon glasanja, bez obzira na rezultate, „može biti pokrenut dobro poznati scenario ‘obojene revolucije’“.
Odupiranje navodnim „obojenim revolucijama“ u Srbiji i Rusiji najavljuje se još od decembra 2021. godine, kada su se u Moskvi sastali tadašnji ministar policije Srbije Aleksandar Vulin i sekretar Saveta bezbednosti Ruske Federacije Nikolaj Patrušev.
Oni su tada ocenili da su „obojene revolucije“ postale tradicionalni instrument politike određenih centara moći.
Saradnja sa novom vlašću u Srbiji
Ipak, nakon pobede „Studentske liste“ na izborima u Srbiji, Kremlj je saopštio da želi da nastavi da razvija odnose sa Srbijom uprkos Vučićevom porazu, uz nadu da će novi lideri shvatiti da je „saradnja sa Rusijom u interesu njihove zemlje“.
Uoči izbora, jedan od predstavnika „Studentske liste“, Radomir Saičić, rekao je za Radio-televiziju Srbije da će se negovati „produktivni odnosi sa Rusijom“.
Ilija Srdanović, prvi na listi koja je pobedila na vanrednim parlamentarnim izborima, rekao je za RSE nakon izbora da će o odnosima sa Rusijom odlučivati građani.
Vuk Vuksanović smatra da će ruske vlasti pragmatično sarađivati sa novim vlastima u Beogradu, uprkos sporadičnim tvrdnjama o mešanju Zapada.
Ruska Spoljna obaveštajna služba saopštila je u novembru da su Brisel i vodeće evropske prestonice „rešeni da lidere Studentske liste dovedu u red“ i da su spremni da „upotrebe ceo arsenal obaveštajnih i diplomatskih instrumenata uticaja“.
Prema rečima Vuksanovića, pitanje Kosova i cena gasa biće relevantna pitanja saradnje Srbije i Rusije u budućnosti.
Rusija je do sada pružala podršku Srbiji u pregovorima o Kosovu, njenoj nekadašnjoj južnoj pokrajini čiju nezavisnost ne priznaje.
Takođe, Srbija je energetski zavisna od ruskog gasa, a iz Rusije dolazi više od 80 odsto tog energenta.
Vlasti u Srbiji do sada nisu uvodile sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.
OSTALE TEME:
Izvor: slobodnaevropa.org, Foto: Vlada Srbije
