Na Svetski dan deteta, stručnjaci ukazali na različite opasnosti

ČAK 95 odsto dece u Srbiji svakodnevno koristi mobilni telefon, što je više od evropskog proseka. Gotovo trećina bar jednom mesečno doživi uznemiravanje na mrežama. Zabrinjava i to što svako peto dete o neprijatnostima koje doživi ne razgovara ni sa kim.

НАШОЈ ДЕЦИ ТЕЛЕФОН ВЕЋА ОПСЕСИЈА НЕГО ВРШЊАЦИМА У ЕВРОПИ: На Светски дан детета, стручњаци указали на различите опасности

Ministarstvo prosvete

Ovo je pokazalo istraživanje “Deca Evrope na internetu”, koje je objavljeno povodom Međunarodnog dana deteta koji je danas obeležen, a ustanovljen je u znak sećanja na usvajanje Deklaracije o pravima deteta u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija 1959. godine, kao i Konvencije o pravima deteta 1989. godine.

Strunjaci upozoravaju da su deca u savremenom dobu najviše okrenuta društvenim mrežama. Odakle ih vrebaju različite opasnosti, pa iako su vrlo vešti na internetu, mladi često nisu svesni negativnih posledica koje to može imati. Aplikacije poput “Instagrama”, “Snepčeta” ili “Votsapa” prikupljaju njihove podatke – koji zauvek ostaju u digitalnom prostoru, a to znači da oni mogu biti i zlouptrebljeni.

Tako su mnoga deca osetila koliko virtuelni svet može biti surov, pa su zloupotrebe česte i među vršnjacima. Katarina Jonev, stručnjak za bezbednost dece na internetu, objašnjava da je veoma brzo i lako zapravo neku poruku skrinšotovati i proslediti celoj školi.

– Od fotografije mogu napraviti neki mim ili napraviti posredstvom veštačke inteligencije neki snimak koji jeste neprimeren. Deca nemaju razvijenu svest da na takav način čine bol – kaže Katarina Jonev za “Novosti”.

Povodom Svetskog dana deteta, održana je i konferencija posvećena ranoj prevenciji seksualnog zlostavljanja dece, a zaključeno je da to mora da postane sastavni deo obrazovnog sistema, uz jasnu odgovornost odraslih i institucija za bezbednost svakog deteta.

Van porodica 5.483 mališana

PREMA podacima Republičkog zavoda za socijalnu zaštitu, najčešći razlog za izdvajanje dece iz porodice je lišenje roditeljskog prava ili poslovne sposobnosti roditelja, dok se 5.483 dece nalazi na porodičnom – u hraniteljskim i srodničkim porodicama – i domskom smeštaju. Humanitarna organizacija SOS Dečja sela Srbija već 13 godina posvećeno radi na prevenciji izdvajanja dece iz porodice kroz Program Jačanje porodice u devet opština i gradova širom Srbije, a do sada je podržala preko 2.220 porodica, sa ciljem da porodice ostanu zajedno, a da svako dete ima priliku da odrasta u sigurnom i podsticajnom porodičnom okruženju.

Kako nam kaže Katarina Jonev, konferencija je bila posvećena razvoju sistemskog pristupa prevenciji seksualnog zlostavljanja dece, sa fokusom na uzrast od tri do 10 godina.

– Okupili su se predstavnici institucija iz Srbije i regiona, obrazovnog, socijalnog i zdravstvenog sistema, stručnjaci za zaštitu dece, organizacije civilnog društva i međunarodni partneri, a u središtu razgovora bilo je pitanje kako postojeće znanje, edukativne materijale i iskustva pretvoriti u trajnu i dostupnu praksu – navodi naša sagovornica.

Na konferenciji su predstavljeni i podaci istraživanja organizacije Our Voice iz Finske koji su pokazali da je gotovo polovina anketiranih osoba sa srpskog govornog područja koje su preživele seksualno nasilje u detinjstvu, to prvi put doživela između treće i devete godine, dok je 89 odsto poznavalo počinioca. Polovina ispitanika nikada nikome nije otkrila doživljeno nasilje.

Republički zavod za statistiku objavio je podatke o položaju dece u Srbiji i prema najnovijim pokazateljima, svako peto dete izloženo je riziku od siromaštva.

U sistemu 950.000 đaka

PODACI za školsku 2025/2026. godinu pokazuju da je predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem obuhvaćeno 235.319 dece, dok osnovne škole pohađa 498.581 učenik. U srednjim školama obrazovanje stiče 225.639 učenika. U Srbiji, 83,1 odsto dece uzrasta do 17 godina živi sa oba roditelja.

– U Srbiji živi ukupno 1.141.079 dece uzrasta do 17 godina, što čini 17,4 odsto ukupnog stanovništva – navodi se u izveštaju. – Drugim rečima, približno svaki šesti stanovnik naše zemlje je dete. Posmatrano po regionima, najveći broj dece živi u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji, ukupno 307.429, što predstavlja 17,2 odsto stanovništva ovog regiona. Slede Beogradski region sa 306.426 dece i Vojvodina sa 303.942, dok najmanje dece živi u Južnoj i Istočnoj Srbiji, njih 223.282.

Navedeno je i da, iako Šumadija i Zapadna Srbija imaju najveći broj dece, Beograd prednjači kada je reč o njihovom udelu u ukupnom stanovništvu. Tako u prestonici deca čine 18,2 odsto stanovnika, dok je taj procenat u Južnoj i Istočnoj Srbiji najniži i iznosi 16,3 odsto.

Jedan od najznačajnijih pokazatelja odnosi se na materijalni položaj najmlađih. Prema podacima za 2025. godinu, stopa rizika od siromaštva među decom iznosila je 20,4 odsto. To znači da je približno svako peto dete u Srbiji izloženo ovom riziku.

– Ipak, u odnosu na 2020. godinu, kada je stopa iznosila 24,4 odsto, zabeleženo je smanjenje od četiri procentna poena. Iako podaci ukazuju na poboljšanje, siromaštvo dece i dalje predstavlja jedan od važnih društvenih izazova – ističe se u izveštaju.

Najnoviji statistički podaci pokazuju i da u Srbiji deca do 17 godina čine oko 17,4 odsto ukupnog stanovništva, a prema podacima sa poslednjeg popisa, u Srbiji ima više od 690.000 porodica sa najmanje jednim detetom mlađim od 18 godina.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Jezik