Običaji, verovanja i molitva za zdravlje
SRPSKA pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Aranđelovdan, praznik posvećen Svetom arhangelu Mihailu, predvodniku nebeske vojske i simbolu borbe protiv zla. Ova slava zauzima drugo mesto po broju svečara u Srbiji, a prate je brojni običaji i narodna verovanja – od molitve za zdravlje i pomaganja ljudima u nevolji do predanja o vremenskim prilikama.

Foto: Milovan Radmanovac/Alamy/Profimedia, Vikipedija
Aranđelovdan je posvećen Svetom arhangelu Mihailu, predvodniku nebeske vojske i bestelesnih sila dobra koje su, prema hrišćanskom verovanju, učestvovale u stvaranju sveta. Smatra se čuvarem pravoslavne vere i borcem protiv zla i jeresi.
Na ikonama i freskama prikazan je kao nebeski ratnik u vojničkoj opremi, sa mačem ili kopljem, dok se pod njegovim nogama nalazi zli duh okovan lancima.
Na grčkom jeziku reč “arhi” znači glavni ili prvi, dok “angelos” znači vesnik, odnosno anđeo.
Njegov kult nastao je u trećem veku i najpre se razvio u Frigiji. Kao praznik, Aranđelovdan je ustanovljen vek kasnije, u vreme pape Silvestera Prvog i patrijarha Aleksandra Aleksandrijskog.
Po broju svečara u srpskom narodu, Aranđelovdan zauzima drugo mesto među krsnim slavama. Sveti arhangel Mihailo smatra se molitvenikom pred Bogom za sve koji ga slave i zaštitnikom njihovih porodica i napretka. Takođe, zaštitnik je loze Nemanjića, a Aranđelovdan je i slava Saborne crkve u Beogradu.
Običaji i verovanja za Aranđelovdan
Za ovaj praznik vezani su brojni običaji i narodna verovanja. Jedan od njih podrazumeva odlazak u crkvu i molitvu svom anđelu čuvaru. Veruje se da se na Aranđelovdan nebo otvara za molitve i da iskrena molitva, izgovorena iz duše i sa zahvalnošću, može da donese ispunjenje i najvećih želja.
Prema narodnom verovanju, na ovaj dan posebno se treba moliti za zdravlje, ali i oprostiti onima koji su nam učinili nepravdu. Veruje se da će tako čovek i njegovi najmiliji biti sačuvani od bolesti.
U narodnoj tradiciji arhangel Mihailo predstavlja i čuvara pravde, pa se veruje da mu se treba moliti u trenucima nevolje i nepravde, kao i za pomoć onima koji stradaju.
Postoje i predanja prema kojima arhangel Mihailo obilazi bolesnike, a njegov dolazak, prema narodnom verovanju, može nagovestiti ozdravljenje ili odlazak duše. U pojedinim krajevima postojalo je verovanje da se po njegovom položaju pored postelje bolesnika može naslutiti njegova sudbina.
U nekim delovima Srbije Svetog arhangela Mihaila smatraju i zaštitnikom stočara, a za njegov praznik vezuju se posebni običaji i predanja.
Jedno od njih govori da arhangel Mihailo ponekad silazi na zemlju prerušen u prosjaka ili putnika kako bi ispitao ljudsku dobrotu i spremnost da se pomogne drugima. Zbog toga se smatralo da na njegov praznik ne treba odbiti nikoga ko zatraži hranu, piće ili pomoć. Prema narodnom verovanju, Aranđelovdan treba provesti u miru, praštanju i činjenju dobrih dela.
Posebno je rasprostranjeno verovanje da vremenske prilike na Aranđelovdan nagoveštavaju kakva će biti zima i proleće. O tome svedoči i narodna izreka: “Kakvo je vreme na Aranđelovdan, tako će biti tokom cele zime i proleća”.
(RTS)




