Presuda hrvatskim generalima doneta pre 14 godina ima nesagledive posledice

ODLUKA Haškog tribunala da oslobodi hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača imala je dalekosežne posledice po tumačenje operacije “Oluja” i položaj srpskih žrtava.

ОСЛОБАЂЕЊЕМ ГОТОВИНЕ ОПРАНА КРВ ИЗ ОЛУЈЕ: Пресуда хрватским генералима донета пре 14 година има несагледиве последице

profimedia

Da su osuđeni po prvostepenoj presudi kada su proglašeni krivim, onda bi “Oluja” u kojoj je poterano 250.000 Srba, i u Hrvatskoj, i u celom svetu bila tretirana kao zločinačka i genocidna akcija. Ovako je oslobađenjem dvojice generala u drugostepenoj presudi ta “Oluja” čista kao suza, sve mrlje su oprane, a Hrvati se tako i ponašaju.

Ovim rečima Savo Štrbac, direktor “Veritasa”, komentariše oslobađajući presudu Gotovini i Markaču koja je doneta pre 14 godina – u novembru 2012. – nakon čega su dvojicu generala, po izlasku iz pritvora Haškog tribunala, u domovini svečano dočekale desetine hiljada ljudi.

Inače, oni su prvostepenom presudom bili jednoglasno proglašeni krivim za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu, čiji je cilj bio prisilno i trajno uklanjanje srpskog stanovništva sa područja Krajine.

Prvostepenom presudom koja je doneta 15. aprila 2011. Haški tribunal je proglasio Gotovinu i Markača krivima za učestvovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu, ubistva, progon i deportaciju, pa je Gotovinu osudio na 24 godine zatvora, a Markača na 18 godina, dok je treći optuženi Ivan Čermak oslobođen. Prema prvostepenoj presudi, na čelu tog poduhvata bio je tadašnji hrvatski predsednik Franjo Tuđman, koji nije bio optužen jer je preminuo pre podizanja optužnice.

Selektivna pravda je nepravda

Foto: Tanjug

SAVO Štrbac ističe da je od ukupno 151 optuženog pred Haškim tribunalom sa područja bivše Jugoslavije, 109 bilo srpske nacionalnosti, dok je među 93 osuđenih bilo 66 Srba.

– Srbima je izrečeno 1.150 godina zatvora, plus sedam doživotnih robija. To je mnogo, mnogo više u svakom pogledu nego svima ostalima na ovim područjima – rekao je Štrbac.
On je istako da je reč o selektivnoj pravdi, a selektivna pravda isto je što i nepravda.

Međutim, godinu i po dana kasnije doneta je oslobađajuća presuda kada je Žalbeno veće Haškog tribunala preinačilo prvostepenu presudu, poništilo osude za udruženi zločinački poduhvat i nezakonite artiljerijske napade na Knin, Benkovac, Obrovac i Gračac i naložilo njihovo trenutno puštanje na slobodu.

Tako je Markač iz Haga izašao nakon osam i po godina, a Gotovina nakon sedam i po godina.
Savo Štrbac ističe da je oslobađajuća presuda iznenadila sve pa i same Hrvate, a očekivalo se eventualno umanjenje kazne za godinu ili dve, ali niko nije ni sanjao da će generali biti oslobođeni.

– Da su proglašeni krivim kao što je glasila prvostepena presuda, Hrvatska danas ne bi smela da slavi “Oluju”, niti bi im na proslave dolazili ambasadori drugih država, jer ako imaš presudu Haškog suda da je neka akcija zločinačka i genocidna, onda je niko ne bi slavio – uveren je naš sagovornik.

Štrbac pojašnjava da je drugostepena presuda doneta preglasavanjem, tri prema dva.

– Dvoje sudija žalbenog veća zalagalo se za potvrđivanje osuđujuće presude, dok je odluka o oslobađanju doneta većinom glasova – podseća Štrbac. – Sudija Mehmet Ginej prvobitno je nameravao da podrži osuđujuću presudu, ali je pod uticajem tadašnjeg predsednika Tribunala Teodora Merona promenio stav. Drugačije glasanje dovelo bi do potvrđivanja prvostepene presude i drugačijeg pravnog ishoda postupka.

Sudija Santana ponovo odbila zahtev Dragomira Miloševića

PREDSEDNIK Mehanizma za krivične sudove u Hagu Grasijela Gati Santana ponovo je odbila zahtev za prevremeno puštanje na slobodu Dragomira Miloševića (84), nekadašnjeg komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske, koji se nalazi na izdržavanju haške kazne u zatvoru u Talinu u Estoniji.

Foto Printskrin

Santana je navela da zahtev odbija zbog velike težine njegovih zločina, nepostojanja opravdanih humanitarnih razloga i jer Milošević, koji je u zatvoru od 2004. nije pokazao dovoljne znake rehabilitacije. Kako kaže nije pokazao dovoljno iskreno kajanje, niti se upustio u dublje preispitivanje sopstvene uloge u zločinima, već pokazuje selektivno tumačenje i distanciran odnos prema njima.

Estonske vlasti su uz to u izveštaju o Miloševiću navele da je njegovo ponašanje u zatvoru dosledno dobro, ali da na osnovu njegovih stavova i razmišljanja i dalje procenjuju da predstavlja određeni rizik za društvo. Mehanizam nije uvažio ni Miloševićeve hronične zdravstvene probleme, zbog kojih je imao intervencije 2025. i 2026. godine i zaključeno je da u zatvoru ima odgovarajuću medicinsku negu.
Sud mu je do sada dva puta odbijao zahteve za prevremeno oslobađanje, iako je 2024. godine stekao formalni uslov od dve trećine izdržane kazne. (S. J. M.)

Među razlozima zbog kojih je ukinuta prvostepena presuda, Štrbac posebno ukazuje na takozvano pravilo od 200 metara.

– Prvostepeno veće je prilikom ocene zakonitosti artiljerijskih napada polazilo od kriterijuma prema kojem se granate koje padnu više od 200 metara od utvrđenog vojnog cilja mogu smatrati pokazateljem nezakonitog granatiranja – pojašava on. – Taj kriterijum primenjen je prilikom razmatranja artiljerijskih napada na Knin, Benkovac, Gračac i Obrovac tokom operacije “Oluja” u avgustu 1995. godine. Tokom žalbenog postupka grupa od 12 visokih vojnih oficira i pravnih stručnjaka iz SAD, Kanade i Velike Britanije zatražila je da učestvuje u postupku u svojstvu prijatelja suda, osporavajući primenu tog kriterijuma. Iako je žalbeno veće odbilo njihov zahtev, argumenti koje su izneli uticali su na konačnu odluku. Tako je Žalbeno veće u presudi od 16. novembra 2012. odbacilo primenu kriterijuma od 200 metara kao osnove za zaključak o nezakonitosti artiljerijskih napada i ukinulo osuđujuće presude Gotovini i Markaču.

Štrbac ističe da su osnovni ciljevi osnivanja Haškog tribunala bili kažnjavanje počinilaca ratnih zločina, obezbeđivanje pravde za žrtve, sprečavanje budućih sukoba i doprinos pomirenju u regionu, ali da je ova presuda pokazala da je tribula delovao – suprotno ovim ciljevima. 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Jezik