U Boru epidemija malih boginja i bebe obolele od morbila
BROJ obolelih od malih boginja u Boru, gde je 9. oktobra prijavljena epidemija, povećao se na 20: sedmoro dece među kojima su i mlađa od 12 meseci, koja još nisu dostigla uzrast za vakcinaciju, i 13 odraslih osoba.

Foto: Depostiphotos
Specijalista epidemiologije i rukovodilac Centra zdravstveno-preventivne zdravstvene zaštite Zdravstvenog centra u Boru Javorka Stankulić je navela da se epidemiološka situacija u gradu možemo okarakterisati kao nesigurna:
– Zavod za javno zdravlje “Timok” prijavio je epidemiju početkom oktobra i to ograničavajući je na određen deo grada pod imenom Sever, jer nam se javio veći broj obolelih iz jedne iste ulice. Sad zbog širenja ove epidemije i van tog dela grada, morali smo da proglasimo epidemiju u ostalim delovima grada i ona je sada za celu teritoriju grada Bora. Broj obolelih se povećava, ali ohrabrujuće je da intenzitet javljanja obolelih nije tako veliki pa možemo lako da pratimo situaciju i sprovodimo mere – rekla je Stankulićeva.
Ona je objasnila da se sprovodi kontrola vakcinalnog statusa zaposlenih na odeljenjima sa povećanim rizikom, kao što su dečje odeljenje ovde u domu zdravlja u dispanzeru, dečje odeljenje u bolnici, službe koje su prve na udaru, gde se sumnjivi i oboleli pacijenti javljaju – hitna služba, trijaža, interno i grudno odeljenje, i sva druga za koja se smatra da će se ovakav jedan pacijent da se pojavi ili da bude smešten, hospitalizovan ili na bilo koji drugi način da budu u kontaktu sa zaposlenima.
– Radi se i revizija njihovog vakcinalnog statusa i kontrola titra antitela u laboratoriji Zavod Zaječar. Ti rezultati su prilično dobri. Za one kod kojih utvrdimo da je ovaj titar antitela negativan, naravno da ćemo ih vakcinisati odmah. Za one kod kojih je na graničnoj vrednosti, nedovoljno, njih ćemo busterizovati – rekla je Stankulić.
Imunizacija odraslih
I ODRASLI mogu da se vakcinišu protiv malih boginja.
– Sada se i to radi, pogotovu pošto su zdravstveni radnici na udaru, rođeni 1971. i kasnije do sredine devedesetih godina prošlog veka, nisu primili drugu dozu, gde je bila komponenta protiv morbila, takođe se sad vakcinišu – rekla je Slađana Ulven.
Zabranjene su i posete na određenim odeljenjima, kao što su dečje odeljenje, porodilište i ginekologija, a sa širenjem epidemije zabranjena je poseta i u ostalim odeljenjima bolnice.
Epidemija je izbila u naselju Sever, gde je obolelo nevakcinisano dete mlađe od godinu, a zatim je oboljenje prešlo i na drugo dete, takođe mlađe od 12 meseci.
– S obzirom na to da se radi o virusu koji je veoma kontagiozan i gde jedan oboleli može da zarazi od devet do 18 osoba, onda možete misliti koji je to obim zaraznosti – rekla je specijalista medicinske mikrobiologije Zavoda za javno zdravlje “Timok” Slađana Ulven, navodeći da je glavni okidač za epidemiju nedovoljan procenat vakcinisanih.
Prema zvaničnim podacima postotak vakcinacije u Boru je ispod željenog, dok je nekada obuhvat bio čak i 100 odsto u određenim godinama, a svakako veći od 96 odsto, tako da ovog oboljenja na teritoriji grada nije bilo od 1986. sve do 2015, kada se opet pojavilo sa padom obuhvata i procenta imunizovane dece.
– Urađena je revizija vakcinalnog kartona i poslate preporuke za vakcinaciju u sve vrtiće – navela je doktorka. – Preporuka je i da se izbegavaju kontakti, odnosno da se mala deca ispod 12 meseci ne dovode u zatvorene prostorije, jer nisu dostigli dob da bi se obavila vakcinacija, a ona su najosetljivija i kod njih su komplikacije najteže.




