Francuska na raskršću: Vlada na hitnim razgovorima zbog „katastrofalnog neuspeha države“ | Srpska dijaspora
Francuska vlada održavala je u nedelju hitne razgovore nakon jednog od najnasilnijih dana nereda poslednjih godina, tokom kojeg su zapaljene javne zgrade, stotine prodavnica uništene i opljačkane, a više od 2.000 ljudi uhapšeno u gradovima širom zemlje.
Političari i sa leve i sa desne strane političkog spektra zatražili su ostavku ministra unutrašnjih poslova Lorana Nuneza, nakon što se pokazalo da je vladu iznenadio razmer nasilja. Napadane su i paljene državne zgrade, razbijana autobuska stajališta, podizane barikade na putevima, a prodavnice su obijane i uništavane.
Predsednik Emanuel Makron, koji se povlači sa funkcije narednog proleća, pripremao se da se u nedelju uveče obrati naciji. Na društvenim mrežama napisao je da u Francuskoj „nema mesta nasilju“.
Policija i državni zvaničnici suočili su se u subotu sa različitim izazovima. Najpre su desetine hiljada mirnih demonstranata učestvovale u nenasilnim protestnim šetnjama kroz velike gradove, uključujući Pariz, podržavajući zahteve učenika za većim brojem nastavnika i obnovom oronulih škola, piše Gardijan.
Sveopšti protest
Na tim protestima, održanim nakon četiri nedelje uličnih marševa i blokada škola, učestvovali su roditelji, nastavnici i bake i deke, kao i učenici i radnici koji su protestovali zbog visokih troškova života. Demonstranti su nosili transparente sa porukama da ih vlada ne sluša i zahtevima za izdvajanje više novca za javne službe.
Međutim, odvojeno od tih mirnih demonstracija, različite grupe iznenadile su policiju i zvaničnike okupljanjima koja su se premeštala s jednog mesta na drugo, povremenim paljenjem objekata, postavljanjem uličnih barikada i sukobima sa policijom u gradovima poput Pariza, Bordoa, Nice i Marseja.
Na kraju su maskirani pljačkaši iskoristili ono što su francuski mediji nazvali „haosom“ na ulicama, razbijali izloge i odnosili robu. U Parizu su grupe pljačkaša, među kojima je bilo i onih koji su izgledali kao deca, viđene kako tokom noći trče ulicama noseći odeću i kutije za obuću, nakon što su maskirani odrasli muškarci razbijali izloge.
U Parizu, gde je policija saopštila da je uhapšeno rekordnih 855 ljudi, ulice su u nedelju bile prekrivene izgorelim ostacima barikada napravljenih od bicikala, kanti za smeće i drugih predmeta. Na nekoliko ulica izlozi prodavnica bili su razbijeni, a ostaci zapaljenih automobila ležali su na kolovozu.
„Mislim da smo se suočili sa nivoom nasilja kakav nikada ranije nismo videli“, izjavila je Lamija El Aaraž, zamenica gradonačelnika Pariza iz Socijalističke partije.
„Neuspeh države“
U Limožu, gradu u centralnoj Francuskoj, gde je zapaljena i do temelja izgorela gradska kuća iz 19. veka, gradonačelnik Gijom Gerin izjavio je da ljudi koji su upali u zgradu „nisu bili demonstranti koji se bore za određene ciljeve“, već „ljudi organizovani za rat“.
Prema njegovim rečima, oni koji su upali u gradsku kuću i zapalili je pretili su domaru da će ga ubiti, dok su izabranim zvaničnicima poručili da će ih „spaliti“. Gradonačelnik je ocenio da je država zakazala u suočavanju sa krizom.
„Oko 15.30 časova naša komunalna policija, iako brojna, više nije mogla da se suprotstavi nasilju izgrednika jer joj je ponestalo municije“, izjavio je Gerin.
On je to nazvao „katastrofalnim neuspehom države“.
U Marseju, gde su maskirane grupe upale u gradsku kuću i policijsku stanicu, socijalistički gradonačelnik Benoa Pajan rekao je za televiziju BFMTV:
„Nemam reči… Nikada nisam mislio da ću doživeti nešto ovakvo. Horde izgrednika i pljačkaša napale su naše zajedničke javne ustanove… bez ikakvih stvarnih zahteva, sa jedinim ciljem da unište ono za šta su se legitimno demonstrirali drugi ljudi.“
Pajan je izjavio da se moraju postaviti pitanja o policijskim taktikama, posebno imajući u vidu da su napadnute i druge zgrade gradskih uprava, uključujući one u Lilu.
„Zatečeni nasiljem“
Gregori Duse, gradonačelnik Liona iz redova Zelenih, izjavio je da nikada ranije nije video takvo nasilje u svom gradu, uključujući i paljenje istorijske turističke kancelarije. Za list Le Monde rekao je:
„Zatečen sam nasiljem usmerenim protiv javne i državne imovine. Video sam i čuo strah i bes. Vlasnici prodavnica osećali su se napušteno.“
Duse je rekao da vlada mora da pokaže „osećaj za nijanse“ kako bi se događaji pravilno ispitali i „izbeglo pribegavanje stereotipima“. Prema njegovim rečima, vlada mora politički da odgovori na dugogodišnje društvene zahteve koje mirni demonstranti iznose, ali i da istraži uzroke nasilja.
Udruženja trgovaca saopštila su da je opljačkano više od 1.500 prodavnica i poslovnih objekata, a da se šteta meri desetinama miliona evra.
„Ovo nije imalo nikakve veze sa mirnim demonstrantima“, izjavio je jedan vlasnik prodavnice obuće u Parizu. „To su bile organizovane grupe koje su razbijale sve pred sobom i pljačkale. Nikada nismo videli ništa slično.“
Opozicioni političari doveli su u pitanje taktiku policije, tvrdeći da su državne obaveštajne službe zakazale u prikupljanju informacija.
Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je uhapšeno više od 2.000 ljudi, dok je oko 600 policajaca, vatrogasaca i pripadnika hitne medicinske pomoći povređeno.
Sedamnaestogodišnjem mladiću raznela je desnu šaku granata za razbijanje demonstracija u gradu Sent Etjen, u istočnom delu centralne Francuske.
Makronova centristička vlada i Marin Le Pen, kandidatkinja krajnje desnice koja prednjači u trci za predsedničku funkciju, okrivile su za nasilje grupe koje su nazvale „ultralevicom“.
Premijer Sebastijen Lekornu izjavio je da vlada neće dozvoliti da je nasilje „zastraši“, a odgovornost za nerede pripisao je „ultralevici“ i kriminalcima.
Kandidat radikalne levice na predsedničkim izborima, Žan-Lik Melanšon, koji je u subotu učestvovao na mirnim uličnim demonstracijama u Parizu, optužio je vladu za organizacione propuste koji su „otvorili vrata haosu“.
Lekornu mu je odgovorio na društvenim mrežama:
„Prebacivati odgovornost za nasilje na policijske starešine predstavlja opasno i cinično izvrtanje odgovornosti.“
MESEC KNJIGE
3 ZA 33%
Tri ili više knjiga. 33% popusta.
Izaberi tri ili više knjiga iz Nedeljnik biblioteke i plati 33% manje.
