Skupština Beograda o smeni Aleksandra Šapića: 4 scenarija za raspravu o razrešenju gradonačelnika | Srpska dijaspora
Sednica Skupštine grada Beograda, na kojoj će odbornici, između ostalog, razmatrati predlog za razrešenje gradonačelnika Aleksandra Šapića, zakazana je za sutra u 10 časova.
Prethodno zasedanje 13. oktobra nije održano zbog nedostatka kvoruma, iako je tada predstavljena Inicijativa za razrešenje gradonačelnika pokreta Kreni-Promeni, iza koje je stao 41 odbornik Skupštine Beograda.
Kako je za Šapićevu smenu potrebno najmanje 56 glasova, to znači da bi inicijativu moralo da podrži još najmanje 15 odbornika koji je nisu potpisali.
Do potrebne većine opozicija bi mogla da pokuša da dođe kroz nekoliko različitih scenarija, od pridobijanja odbornika vladajuće koalicije do političkog dogovora o daljoj sudbini gradske vlasti.
Scenario 1 – Podrška dela odbornika sns i sps
Opozicija bi mogla da dođe do 56 glasova ukoliko bi joj se pridružilo najmanje 15 odbornika koji trenutno podržavaju gradsku vlast.
To bi podrazumevalo da deo odbornika SNS-a, SPS-a ili njihovih koalicionih partnera glasa za razrešenje Šapića.
Ovo bi bio najdirektniji put do smene. Međutim, do sada nema javno potvrđenih najava da će odbornici vladajuće većine glasati protiv Šapića, a BBC na srpskom navodi da nije bilo naznaka da bi odbornici većine mogli da mu uskrate podršku.
Scenario 2: Opozicija pridobija odbornike SPS-a
Druga mogućnost je da opozicija do potrebnih 56 glasova pokuša da dođe pridobijanjem odbornika koji nisu članovi SNS-a, ali učestvuju u vladajućoj većini ili su na njenoj strani.
Prema raspodeli mandata u Skupštini grada Beograda, vladajuća većina ima 64 odbornika: 58 mandata osvojila je izborna lista „Aleksandar Vučić – Beograd sutra“, dok Socijalistička partija Srbije (SPS) ima zasebnu odborničku grupu sa šest odbornika.
SPS je, dakle, najjasnije izdvojena politička grupacija van SNS-a u okviru vladajuće većine. Njenih šest odbornika moglo bi da predstavlja jedan od potencijalnih izvora glasova za opoziciju, ali čak i kada bi svih šest podržalo razrešenje Šapića, opoziciji bi i dalje nedostajalo devet glasova.
Preostale glasove opozicija bi morala da potraži među odbornicima koji su mandate osvojili na zajedničkoj listi „Aleksandar Vučić – Beograd sutra“. Na toj listi su, pored SNS-a, učestvovali i koalicioni partneri naprednjaka, među kojima je i Socijaldemokratska partija Srbije (SDPS).
scenario 3 – deo odbornika sns ne dolazi ili ne glasa
Opozicija bi možda mogla da računa na to da deo odbornika vlasti neće doći na sednicu, neće glasati ili će biti uzdržan, međutim, nijedna od tih situacija sama po sebi ne smanjuje broj glasova potrebnih za razrešenje.
Za smenu je potrebna većina od ukupnog broja odbornika, odnosno 56 glasova, a ne većina prisutnih.
scenario 4 – Politički dogovor sa delom vladajuće većine uz zahtev za vanredne izbore
Treba razmotriti i mogućnost da deo odbornika vlasti bude spreman da podrži razrešenje Šapića, ali da zauzvrat traži širi politički dogovor, na primer raspisivanje vanrednih izbora u Beogradu.
Ovaj scenario je zanimljiv zbog ranijih izjava Narodnog pokreta Srbije.
Naime, šef odborničke grupe NPS-a Miloš Pavlović izjavio je 13. oktobra da ni ostavka ni razrešenje Šapića ne rešavaju probleme Beograda i da su vanredni gradski izbori jedino rešenje.
Odbornici NPS-a takođe su stali svojim potpisima iza inicijative Kreni-Promeni odnosno predloga za razrešenje gradonačelnika.
šta piše u predlogu za razrešenje?
Predlogom se traži politička odgovornostgradonačelnika Aleksandra Šapića zbog događaja od 28. septembra kada je, prema tvrdnjama pokreta Kreni-Promeni, došlo do fizičkog napada na odbornicu Tatjanu Mićić i njenog supruga. Ceo tekst inicijative možete pročitati ovde.
Prema podacima koje je objavio pokret Kreni-Promeni, a koji su navedeni u inicijativi, Mićić je zadobila prelom leve nosne kosti i dela gornje vilice uz nos. Aleksandar Šapić je negirao optužbe da je fizički napao odbornicu.
Treće osnovno javno tužilaštvo podnelo je sudu optužni predlog protiv Šapića zbog postojanja opravdane sumnje da je izvršio krivično delo teška telesna povreda.
zašto je propao prvi pokušaj rasprave o razrešenju?
Prvi pokušaj da se raspravlja o razrešenju Šapića bio je zakazan za 13. oktobar, ali sednica Skupštine grada tada nije održana jer nije bilo kvoruma za rad.
Prema podacima koje je na početku sednice izneo predsedavajući Nikola Nikodijević, prijavilo se 47 od ukupno 110 odbornika.
Uoči tog zasedanja, predsednik pokreta Kreni-Promeni Savo Manojlović ocenio je da će glasanje o smeni Šapića biti test političke hrabrosti predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
On je rekao da od skupštinske većine zavisi da li će obezbediti kvorum i da li će glasati za razrešenje gradonačelnika.
Nova sednica potom je zakazana za 23. novembar, a njen ishod zavisiće od toga da li će biti obezbeđen kvorum za rad i, ukoliko dođe do glasanja, da li će predlog dobiti potrebnih 56 glasova.
Ukoliko predlog za razrešenje bude odbijen, odbornici koji su ga podneli ne mogu ponovo da pokrenu isti postupak pre isteka šest meseci od odbijanja prethodnog predloga.
