Sud u Strazburu traži od Srbije odgovore o pomilovanjima za napade na studente i slučaju „zvučni top“ | Srpska dijaspora

Evropski sud za ljudska prava zatražio je od Vlade Srbije da se izjasni o dve predstavke koje se odnose na pomilovanja optuženih za napade na studente, a Srbiji je dao rok do 15. januara 2027. godine da odgovori i u slučaju upotrebe zvučnog topa na protestu 15. marta.

O ovim slučajevima i drugim sumnjama u kršenje ljudskih prava govorio je Vladica Ilić, pravnik Beogradskog centra za ljudska prava.

Pomilovanja optuženih za napade na studente

Dve predstavke koje su dostavljene Vladi Srbije odnose se na pet odluka o pomilovanju koje je tadašnji predsednik Aleksandar Vučić doneo poslednjeg dana svog mandata.

Prva predstavka odnosi se na grupu aktivista u Novom Sadu koja je u januaru 2025. godine napala studente bejzbol palicama i nanela im teže telesne povrede. Druga se odnosi na ženu koja je automobilom udarila studentkinju tokom jednog od protesta iste godine.

Predstavke su podneli Beogradski centar za ljudska prava i advokati u ime troje oštećenih, čiji su krivični postupci obustavljeni nakon pomilovanja optuženih, rekao je Ilić za N1.

Pred Evropskim sudom otvoreno je pitanje mogućeg kršenja člana 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji zabranjuje mučenje i nečovečno ili ponižavajuće postupanje. Sud će razmatrati i da li su podnosioci prethodno iskoristili delotvorna pravna sredstva u Srbiji.

Ilić je za N1 naveo da su u ovim slučajevima podnete žalbe Ustavnom sudu, ali da taj sud o njima još nije odlučio.

Ukoliko Evropski sud utvrdi povredu Konvencije, za njeno kršenje odgovornom će proglasiti državu Srbiju.

Tužilaštvo treba da nastavi istragu o „zvučnom topu“

Govoreći za RTS o slučaju „zvučni top“, Ilić je rekao da je Evropski sud za ljudska prava dao Srbiji rok do 15. januara da se izjasni o ovom predmetu.

Prema njegovim rečima, više od 150 građana dalo je iskaze tužilaštvu tvrdeći da su povređeni upotrebom određenog sredstva na protestu 15. marta. Međutim, tužilaštvo je predmet završilo službenom beleškom, bez obaveštavanja oštećenih i podnosilaca krivičnih prijava.

Izveštaj komisije Vrhovnog javnog tužilaštva ukazao je na brojne propuste u istrazi, a Ilić smatra da bi postupak trebalo nastaviti i utvrditi ne samo da li je sporno sredstvo upotrebljeno već i ko je to planirao i da li je bilo pokušaja prikrivanja.

Očekuje da Vrhovno javno tužilaštvo naloži nastavak istrage, a smatra i da bi predmet trebalo da preuzme Tužilaštvo za organizovani kriminal, zbog mogućnosti da je počinjeno više krivičnih dela.

Sumnje na policijsku torturu u više slučajeva

Ilić je za RTS govorio i o sumnjama na policijsko zlostavljanje u slučaju Danke Ilić, ukazujući na smrt Dalibora Dragiјevića, brata jednog od osumnjičenih, tokom policijskog zadržavanja.

Iako je MUP prvobitno saopštio da je reč o prirodnoj smrti, kasnije su se pojavile informacije da je smrt bila nasilna i da je Dragiјević imao povrede po telu.

Dvojica glavnih osumnjičenih takođe su tvrdila da su bila izložena torturi i žalila se Zaštitniku građana, ali taj postupak, prema Ilićevim rečima, nikada nije okončan.

On je upozorio da sud mora pažljivo da ispita okolnosti pod kojima su pribavljeni iskazi osumnjičenih i preminulog Dragiјevića, jer bi korišćenje iskaza iznuđenih torturom moglo da ugrozi krivični postupak.

Ukazao je i na sumnje u policijsko zlostavljanje u slučaju „garaža“, kao i na postupke koji se odnose na visoke policijske funkcionere, među kojima su načelnik Uprave kriminalističke policije Marko Kričak i komandant SAJ-a Igor Žmirić.

Jezik