Sutra odluke o ključnim kamatnim stopama: Narodna banka Srbije i Evropska centralna banka odlučuju o ceni zaduživanja | Srpska dijaspora
Narodna banka Srbije (NBS) tačno dve godine referentnu kamatnu stopu drži na 5,75% dok je Evropska centralna banka tokom prošle godine čak četiri puta spuštala ključne kamate, da bi ovog juna po prvi put podigla referentnu depozitnu stopu (DFR) na 2,25%.
Da li bi sutra moglo da dođe do značajnijih promena u politikama dve centralne banke zavisi pre svega od njihove procene situacije kretanja inflacije odnosno cene nafte kao i daljeg razvoja ostalih geopolitičkih prilika.
dilema pred nbs: da li spustiti rks?
U obrazloženjima tri poslednje odluke NBS da ne menja referentnu kamatnu stopu (RKS) ističe se da je domaća inflacija bila u projektovanim okvirima ili niža, da skok cena nafte zbog sukoba na Bliskom istoku nije izazvao lančana poskupljenja u Srbiji kao i da je dinar ostao stabilan.
Da li bi cena nafte, koja je ponovo stigla do 100 dolara za barel zbog eskalacije sukoba SAD i Irana, mogla da „natera“ NBS da prekine dvogodišnju pauzu i podigne ključnu stopu?
Dekan Beogradske bankarske akademije Zoran Grubišić smatra da NBS još ima prostora da ne reaguje na taj način, pošto nije spuštala stope kada je cena nafte u svetu padala.
„Za razliku od Evropske centralne banke, mi nismo dodatno relaksirali kamate tokom popuštanja ‘energetskog šoka’, pa samim tim nije bilo potrebe ni da ih naglo pooštravamo usled poskupljenja nafte i pritisaka na inflaciju. U uslovima izraženih globalnih makroekonomskih rizika, u praksi se pokazalo da je ovakva umerena strategija bila znatno bolje rešenje“, ocenio je Grubišić za Nedeljnik.
domaća kretanja „rade“ za NBS
Zato, uz pozitivne podatke domaće statistike kada je reč o kretanju inflacije i privrednog rasta, očekuje da će NBS i sutra zadržati referentnu kamatnu stopu na istom nivou.
To se slaže i sa avgustovskom procenom analitičara Rajfajzen banke.
„Naš osnovni scenario ostaje da referentna stopa ostane na 5,75% tokom 2026. godine, pri čemu trenutni rizici više podržavaju duže zadržavanje restriktivne politike, a ne njeno ublažavanje. Ti rizici uključuju volatilnost cena nafte i energenata usled neizvesnosti oko prekida rata u Iranu, snažniji rast zarada i domaće tražnje, uključujući novi paket ekonomskih mera kao i nestabilno globalno okruženje“, naveli su iz Rajfajzena.
očekuje se da ecb pooštri monetarnu politiku
U poslednjem izveštaju o inflaciji, NBS je citirala analize globalnih institucija, čiji stručnjaci računaju da će Evropska cetralna banka (ECB) do sledećeg proleća barem dva puta povećati referentne stope.
Rojtersova anketa od pre nedelju dana pokazala je gotovo jedinstvo među učesnicima, koji računaju da će ECB sutra povećati stope za 0.25 procentnih poena i onda napraviti pauzu u pooštravanju.
„I dalje nam je teško da poverujemo, u jeku problema u javnim finansijama i naglog rasta prinosa na državne obveznice, da bi ECB zaista bila spremna da dodatno doliva ulje na vatru“, izjavio je za Rojters Karsten Bžeski, globalni direktor makroekonomskih istraživanja u banci ING.
Grubišić se slaže da je gotovo izvesno da će ECB povećati referentnu depozitnu stopu, pogotovo imajući u vidu da je avgustovka inflacija u evrozoni porasla na 3 odsto, ali i da će potom ući u „fazu praćenja i posmatranja situacije“.
„U ECB-u rade detaljne analize različitih scenarija i verovatnoće tržišnih kretanja, pri čemu su glavni izvor neizvesnosti i dalje energetski šokovi i cene nafte, dok su ostali parametri znatno predvidljiviji. Dakle, nova povećanja referentne kamate (do kraja godine) nisu za očekivati, mada niko u potpunosti ne može da isključi eventualne nove negativne vesti sa globalnog tržišta“, zaključio je Zoran Grubišić.
