Specijalna bolnica nedaleko od Niša obeležava jubilej (FOTO)
SPECIJALNA bolnica za psihijatrijske bolesti u Gornjoj Toponici kod Niša obeležava vek postojanja, a za 100 godina promenila se gotovo koliko i sama medicinska oblast kojom se bavi.

Foto J. Ćosin
Ustanova koja je nekad podrazumevala dugogodišnji boravak pacijenata iza bolničkih zidova, danas je sistem specijalizovanih službi u kojem se dnevno leči više od 600 ljudi – uz primenu savremenih metoda terapije i sve veći oslonac na terapije i rehabilitaciju u zajednici.
A, istorija ove bolnice počinje 1926, kada je namenski izgrađen objekat u Gornjoj Toponici. Kompleks sa paviljonima i velikim parkom projektovan je u skladu sa tadašnjim shvatanjima psihijatrijskog lečenja, jer – dok još nije bilo savremenih antipsihotika – priroda, širok prostor i mirno okruženje imali su važnu ulogu u lečenju.
Prvi pacijent bio je princ Đorđe Karađorđević, koji je u Gornju Toponicu stigao odmah po osnivanju i ovde je proveo narednih 15 godina, u zgradi koja je kasnije dobila naziv Prinčeva vila. Ostali kojima je bilo neophopdno ovakvo zbrinjavanje primljeni su u proleće naredne, 1927. Tokom narednih decenija, bolnica je prolazila kroz ratove, ekonomske krize, sankcije i raspad zemlje, ali je – po rečima direktora dr Milana Stanojkovića – sve vreme zadržala važno mesto u razvoju srpske psihijatrije.
Sada, model psihijatrije zasnovan na dugotrajnim hospitalizacijama postepeno se napušta, a razvijaju se specijalizovane službe i oblici lečenja kojima je cilj da onaj kojem je potrebna stručna pomoć, ipak, kad god je to moguće, ostane u svojoj sredini i zadrži što više svakodnevnih životnih aktivnosti.
Turisti u prinčevoj vili
PRINČEVA vila danas je jedan od najprepoznatljivijih delova kompleksa, ali i svedočanstvo o istoriji ustanove i razvoju psihijatrije u Srbiji. Otvorena je za posetioce, a Specijalna bolnica sarađuje i sa Turističkom organizacijom Niša, koja povremeno dovodi organizovane grupe zainteresovanih da posete upravo ovaj objekat.
U Gornjoj Toponici danas rade službe za forenzičku psihijatriju, bolesti zavisnosti, narkomaniju i alkoholizam, kao i za gerontološku psihijatriju. Ustanova je učestvovala i u razvoju lečenja mentalnih poremećaja van bolničkog okruženja, pa je na teritoriji niške opštine Medijana formiran prvi Centar za mentalno zdravlje u zajednici, kao pilot-projekat koji je trebalo da posluži kao model za čitavu Srbiju.
Nažalost, takvih centara još nema dovoljno…
Uz savremenu farmakoterapiju, u bolnici se danas primenjuju psihosocijalna rehabilitacija i okupaciona terapija, pa pacijenti odlaze na izlete, učestvuju u radu likovnih kolonija, odlaze u pozorište i bave se raznim drugim aktivnostima koje bi trebalo da im pomognu pri očuvanju, ili ponovnom uspostavljanju veze sa svakodnevnim životom.




