ČIKAGO U ZNAKU SRPSKE ISTORIJE I TRADICIJE: Svetski naučnici raspravljali o Trepči, vladiki Nikolaju i Jugoslaviji, pa na kraju skupa zaigrali srpsko kolo! (FOTO)

Od rudarskog kompleksa Trepča i jugoslovenske vlade u izbeglištvu, preko međunarodnog delovanja vladike Nikolaja Velimirovića, do savremenih evropskih integracija – važna pitanja srpske i regionalne istorije našla su se u središtu međunarodnog naučnog skupa održanog u Čikagu.

U okviru 58. godišnjeg kongresa Asocijacije za slovenske, istočnoevropske i evroazijske studije (ASEEES), 14. novembra 2026. godine održan je panel pod nazivom „Jugoslavija između država i imperija“ (Yugoslavia Between States and Empires), koji je okupio istraživače iz Srbije, Australije, Novog Zelanda i Sjedinjenih Američkih Država.

Skup je otvorio prostor za razmenu naučnih saznanja o suverenitetu država, međunarodnoj diplomatiji, ekonomskim interesima velikih sila i položaju manjih naroda u složenim međunarodnim okolnostima. Četiri predstavljena istraživanja obuhvatila su različite istorijske periode, ali ih je povezivalo pitanje očuvanja nacionalnog identiteta i prava na samostalno odlučivanje.

ASEEES – više od sedam decenija međunarodne naučne saradnje

Asocijacija za slovenske, istočnoevropske i evroazijske studije (ASEEES) osnovana je 1948. godine i danas predstavlja jednu od značajnih međunarodnih akademskih organizacija posvećenih proučavanju istorije, kulture, književnosti, politike i društvenih procesa ovog prostora.

Sa sedištem na Univerzitetu u Pitsburgu, u Pensilvaniji, organizacija okuplja više od 3.500 naučnika, profesora, studenata i stručnjaka iz različitih delova sveta. Njena misija obuhvata unapređenje naučnih istraživanja, očuvanje kulturnog i intelektualnog nasleđa i podsticanje međunarodnog akademskog dijaloga.

Posebno mesto u njenom radu zauzima godišnji međunarodni kongres, koji se održava u različitim gradovima Sjedinjenih Američkih Država i okuplja istraživače radi predstavljanja novih radova i razmene naučnih saznanja.

Za srpsku naučnu zajednicu i dijasporu, ovakvi skupovi predstavljaju priliku da se istraživanja o srpskoj istoriji i kulturnom nasleđu predstave međunarodnoj akademskoj javnosti.

Panelom u Čikagu predsedavala je dr Nina Marković-Khaze sa Univerziteta Makvori u Sidneju, koja je ujedno bila i diskutantkinja.

Trepča – između prirodnih bogatstava i interesa velikih sila

Dr Miomir Gatalović iz Instituta za savremenu istoriju u Beogradu predstavio je istraživanje o rudarskom kompleksu Trepča, jednom od najznačajnijih industrijskih i strateških resursa jugoslovenskog prostora.

U njegovom izlaganju posebna pažnja posvećena je povezanosti britanskog kapitala, strateških sirovina i političkih interesa, kao i promenama u upravljanju rudnikom tokom različitih istorijskih perioda.

Kroz primer Trepče otvoreno je i šire pitanje kontrole nad prirodnim bogatstvima i njenog uticaja na ekonomsku i političku samostalnost države.

Jugoslovenska vlada u izbeglištvu – između savezništva i suvereniteta

Dr Ratomir Milikić iz Instituta za savremenu istoriju u Beogradu i Bojan Pajić, vojni istoričar iz Australije, predstavili su zajedničko istraživanje o kraljevskoj jugoslovenskoj vladi u izbeglištvu tokom Drugog svetskog rata.

U fokusu rada bili su položaj jugoslovenske vlade u Londonu, njeni odnosi sa britanskim vlastima i drugim savezničkim državama, kao i unutrašnje političke podele u jednom od najtežih perioda nacionalne istorije.

Poređenjem sa iskustvima drugih evropskih vlada u egzilu, autori su razmatrali granice političke nezavisnosti u okolnostima kada opstanak države i njenih institucija zavisi od podrške moćnijih saveznika.

Vladika Nikolaj Velimirović – duhovna diplomatija i pomoć srpskim izbeglicama

Posebnu pažnju privuklo je istraživanje dr Ljupke Katane sa Univerziteta Vebster, posvećeno duhovnoj diplomatiji i međunarodnom delovanju vladike Nikolaja Velimirovića.

Na osnovu dokumentacije i fotografija koje je tokom istraživanja pronašla u američkim i britanskim arhivima i bibliotekama, dr Katana predstavila je manje poznatu dimenziju delovanja ovog srpskog duhovnika – njegovu ulogu u povezivanju ljudi i međunarodnih krugova u posleratnim godinama.

Prema nalazima istraživanja, vladika Nikolaj nije delovao samo kao duhovni predvodnik, već i kao nezvanični diplomata i posrednik. Koristeći svoje međunarodne kontakte, zalagao se za pomoć srpskim izbeglicama i raseljenim licima nakon Drugog svetskog rata.

Posebno je značajan nalaz da su njegove veze i angažovanje doprineli tome da nekoliko hiljada Srba pronađe novi dom u Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Američkim Državama.

Ova tema ima poseban značaj za srpsku dijasporu, čiji su brojni pripadnici i porodice svoje korene u Americi pronašli upravo u posleratnim migracijama. Iza velikih istorijskih događaja nalazile su se sudbine ljudi koji su napuštali svoje domove i započinjali život na drugom kontinentu.

Istraživanje je ukazalo i na značaj duhovnih autoriteta i mreža solidarnosti u periodima kada zvanična diplomatija nije mogla u potpunosti da odgovori na potrebe naroda.

Jugoslavija, Zapad i evropske integracije – izazovi savremenog Balkana

Savremenu dimenziju skupa predstavio je dr Milenko Petrović sa Univerziteta Kenterberi u Krajstčerču na Novom Zelandu, koji je govorio o odnosima Jugoslavije i postjugoslovenskih država sa Zapadom, sa posebnim osvrtom na proces evropskih integracija.

Njegovo istraživanje obuhvatilo je političko uslovljavanje, različite puteve pristupanja Evropskoj uniji i uticaj zastoja u procesu proširenja na demokratske promene u državama Zapadnog Balkana.

Na taj način, istorijska pitanja povezana su sa izazovima sa kojima se zemlje regiona i danas suočavaju u međunarodnim odnosima.

Četiri istraživanja, zajednička pitanja

Iako su obrađivali različite teme, radovi predstavljeni na panelu ukazali su na više zajedničkih istorijskih obrazaca. Uticaj velikih sila ne ostvaruje se samo kroz vojnu i političku moć, već i kroz ekonomske interese, kontrolu strateških resursa, diplomatske veze i društvene i verske mreže.

Upravo zbog toga skup u Čikagu nije bio samo osvrt na prošlost. Pitanja suvereniteta, međunarodnih odnosa i položaja manjih država i naroda ostaju važna i u savremenim međunarodnim okolnostima.

Učešće istraživača iz Srbije i srpske dijaspore na kongresu ASEEES-a predstavlja doprinos međunarodnom predstavljanju srpske istorije i naučnog nasleđa. Za srpsku zajednicu u Čikagu, gradu sa dugom tradicijom srpskog organizovanja i očuvanja jezika, vere i kulture, ovakvi susreti imaju dodatnu vrednost.

Oni stvaraju prostor za povezivanje istraživača, razmenu znanja i upoznavanje međunarodne javnosti sa temama koje su važne za razumevanje srpske prošlosti, ali i savremenog položaja Srbije i regiona.

Poruka skupa bila je da se istorijsko nasleđe čuva ne samo kroz arhive i knjige, već i kroz nova istraživanja, međunarodnu saradnju i argumentovan dijalog o prošlosti.

OSTALE TEME:

KOLUMNA, KOVAČEVIĆ: Jogurt farsa BIA ispred Skupštine, naručeno polivanje Lidijine grive i sve opasnosti koje studentima prete od Vučićevih “spavača” i lažnih uzbunjivača

„SRPSKI DOMAĆIN I NAUČNIK POSVEĆEN ISTINI“: Jugoslav Gašić obrazložio kandidaturu Aleksandra Čupića za predsednika Skupštine!

JEZIVA NESREĆA U TRŽNOM CENTRU „GALERIJA“: Desetoro dece povređeno, sedmoro zadobilo teške telesne povrede! (VIDEO)

TUŽILAŠTVO TRAŽI PRITVOR ZA PATRIKA DRIDA I BIVŠEG DEKANA DIF-A: Prethodno privedeni zbog sumnje se da su oštetili budžet Vojvodine za 19,5 miliona dinara!

DVE SREBRNE MEDALJE ZA SRBIJU U SLOVAČKOJ: Mlade strelkinje zablistale na prestižnom međunarodnom turniru!

Izvor: Serbian Times, Foto: Privatna arhiva

Google Dodaj Serbian Times kao svoj Google izvor

Jezik