EU, Kanada i Litvanija povlače se sa konferencije nakon pritiska SAD

TRAMPOVU administraciju su uznemirili paneli koji su SAD nazivali pretnjom dezinformacijama.

ЧЛАНИЦЕ ЕУ У СТРАХУ ОД ТРАМПА: На један позив из Вашингтона одустали од присуства на конференцији

foto: Kent NISHIMURA / AFP / Profimedia

Trampova administracija je izvršila pritisak na diplomatske zvaničnike iz EU, Kanade i Litvanije da se povuku sa međunarodne konferencije o dezinformacijama nakon što su organizatori najavili panele upozoravajuće na pretnju koju predstavljaju američki vladini zvaničnici i uticaj zemlje u širem smislu, prema delovima depeše Stejt departmenta koju je video POLITIKO.

Konferencija pod nazivom #Disinfo2026 obuhvatila je sesije u kojima su SAD opisane kao akter „manipulacije i mešanja stranih informacija “ , ili „FIMI“, što je smetalo Trampovoj administraciji, prema depeši. Konferencija se održava u sredu i četvrtak u Viljnusu, glavnom gradu Litvanije.

Stejt department je zatražio od američkih ambasada u nekoliko evropskih zemalja i EU da izraze zabrinutost Vašingtona i „procene“ da li se vlade učesnice konferencije slažu sa tim da se SAD okarakterišu kao FIMI akter, navodi se u depeši.

FIMI je termin EU koji se koristi za opisivanje aktivnosti koje pokušavaju da iskrive javne informacije, kao što je širenje dezinformacija na mreži, obično od strane stranih aktera poput Rusije.

Konferencija poistovećuje SAD sa „stranim protivnicima poput Rusije i Kine“, što je „lažna ekvivalencija“ koja „prikriva obim i prirodu ruskog i kineskog mešanja u naše demokratije“, navodi se u depeši.

Zahtev za demarš izgleda kao neobičan pokušaj administracije da iskoristi pritisak savezničkih vlada kako bi ućutkala kritike evropskih građana i Amerikanaca u inostranstvu (tri američka državljanina pojavila su se na jednom od panela koji su podstakli depešu).

Takođe označava ubrzanje višegodišnje kampanje pritiska Trampove administracije na kontinentu, koja uključuje kritike SAD zbog percipirane cenzure EU.

Među primaocima telegramskog izveštaja bile su američke ambasade u Francuskoj, Norveškoj, Rumuniji i Poljskoj.

Ambasadama je rečeno da svojim domaćinima prenesu – usmeno, a ne pismeno – da SAD nisu zadovoljne panelima o američkim dezinformacijama, prema telegramu i navodima američkog zvaničnika, kome je, kao i drugima, zagarantovana anonimnost jer nisu bili ovlašćeni da razgovaraju o situaciji.

Jedan od tih panela, pod nazivom „SAD kao pretnja FIMI-ju: priznati, prilagoditi se, odbiti“ učestvovao je u učešću dva američka istraživača i bivšeg zvaničnika CIA-e, a razmatrao je kako su SAD postale dezinformaciona pretnja Evropi.

Drugi, pod nazivom „Pod napadom: Kako se zajednica za borbu protiv dezinformacija nosi sa pritiskom vlade SAD“, zamoljen je od pravnih stručnjaka da se izjasne o pretnji zabrana putovanja evropskih ličnosti koje je uvela vlada SAD.

Stejt department je zatražio od nekih od tih zemalja – ali ne od svih – da razmotre učešće na događaju, rekao je američki zvaničnik upoznat sa depešom, koja je stigla iz kancelarije državnog sekretara.

Zvaničnici iz Norveške, Rumunije i Poljske i dalje se pojavljuju na dnevnom redu konferencije.

Portparolki ministarstava spoljnih poslova Norveške, Rumunije i Poljske nisu odgovorili na zahtev za komentar.

Američki zvaničnici su takođe kontaktirali francusko Ministarstvo spoljnih poslova, ali se ono nije povuklo sa konferencije.

Trampova administracija i njeni saveznici su više puta pokušavali da izvrše pritisak na saveznike iz EU da se usklade sa standardima slobode govora Vašingtona, koje neki u Evropi smatraju preširoko definisanim.

Ovi napori su uključivali javnu kritiku , lobiranje iza zatvorenih vrata protiv zakona EU i vizna ograničenja za Evropljane.

Na domaćem planu, administracija je raspustila organizacije američke vlade koje se bore protiv dezinformacija, uključujući Stejt department i Ministarstvo za unutrašnju bezbednost.

Republikanci su takođe izrazili negodovanje zbog nekih evropskih zakona koji primoravaju platforme društvenih medija da budu aktivnije u borbi protiv lažnih informacija na mreži, kao što su zakoni koji zahtevaju proveru starosti za potencijalno štetan sadržaj, što neki smatraju cenzurom.

Kanada i Litvanija su od ponedeljka zatražile od organizatora da uklone logotipe njihovih ministarstava sa materijala konferencije, prema rečima jednog učesnika konferencije , a Evropska služba za spoljne poslove je usledila u utorak.

Evropski novinski sajt Reporter je prvi izvestio o uklanjanju logotipa ministarstava spoljnih poslova.

– Meni se čini veoma čudnom reakcijom Stejt departmenta na konferenciju istraživača koji koriste naša prava na slobodu govora iz Prvog amandmana da bi razgovarali o tome kako zaustaviti laži i manipulacije koje potkopavaju demokratiju i štete našim porodicama i našoj deci – rekao je Adam Fivenson , koji radi za Centar za bezbednost, inovacije i nove tehnologije na Američkom univerzitetu i bio je na jednom od panela sa kojima se Trampova administracija suočila. Ovaj panel je ipak održan po planu.

U depeši se takođe navodi da su se visoki zvaničnici odeljenja za globalnu javnu diplomatiju Stejt departmenta direktno obratili kanadskim zvaničnicima kako bi izrazili frustracije učešćem Otave na konferenciji.

Ovaj deo Stejt departmenta, kojim rukovodi Sara Rodžers , bavi se aspektima diplomatije okrenutim ka javnosti, a koji imaju za cilj izgradnju podrške za ciljeve SAD među stranim stanovništvom.

Na zahtev za komentar, Stejt department je u saopštenju naveo: „Iako nismo u mogućnosti da komentarišemo detalje diplomatskih razgovora, ne bi trebalo da bude iznenađenje što su se zemlje otarasile ove konferencije nakon što su saznale da je SAD označena kao ‘pretnja FIMI’. Označavanje Sjedinjenih Država kao ‘pretnja FIMI’ – termin koji je obično rezervisan za opisivanje operacija uticaja protivnika – potkopava zajedničke ciljeve i trebalo bi da alarmira sve uključene.“

Nakon razgovora sa američkim zvaničnicima, Kanada i Litvanija su povukle svoju podršku sa konferencije, što znači da se ne pojavljuju na panelima ili u materijalima konferencije. Služba za spoljne poslove EU, njeno diplomatsko krilo, takođe je uklonjena iz zvaničnog programa.

Slike koje je pregledao POLITIKO prikazuju transparente konferencije sa logotipima svih kanadskih, litvanskih i diplomatskih službi EU. Francuska ostaje jedini „glavni podržavalac“.

Portparoli Evropske službe za spoljne poslove (EEAS) i Ministarstva spoljnih poslova Litvanije rekli su da su se povukli jer se neki od programa konferencije nisu poklapali sa njihovim zvaničnim stavovima, mada nisu precizirali koji su to stavovi.

Depeša jasnije razdvaja angažman SAD sa Litvanijom i Kanadom i njihovu odluku da povuku javnu podršku za konferenciju.

Nakon razgovora sa lokalnom ambasadom SAD, „ministar spoljnih poslova Litvanije Kestutis Budris izjavio je da sesije usmerene na SAD ne predstavljaju stavove litvanske vlade i obavezao se da niko iz Ministarstva spoljnih poslova Litvanije neće učestvovati“, navodi se u depeši.

(Politiko)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

>

Jezik