Kako je Energoprojekt posle 25 godina otišao sa Beogradske berze | Srpska dijaspora
Energoprojekt se 18. novembra ispisao sa Beogradske berze, i tako okončao četvrt veka kotiranja na domaćem tržištu kapitala.
Akcije jedne od najpoznatijih kompanija bivše Jugoslavije isključene su sa berze nakon što je sproveden prinudni otkup i vlasništvo objedinjeno u rukama konzorcijuma okupljenog oko firme Napred razvoj biznismena Dobrosava Bojovića, koji u njoj kapital poseduje kao fizičko lice i preko preduzeća Utma Komerc.
Tako je sa berze otišla kompanija koja je u jednom trenutku vredela više od 300 miliona evra, a čija je akcija tokom 2007. dostigla cenu od 3.400 dinara. Na poslednjem berzanskom preseku, 18. novembra 2026, vredela je 463 dinara.
koliko je koštao energoprojekt?
Energoprojekt je na Beogradsku berzu stigao 7. maja 2001. godine. Tada se akcijama trgovalo retko, ali je interesovanje investitora raslo, pa je od 2004. uvedeno kontinuirano trgovanje.
Tako je najbolje berzanske godine kompanija beležila do 2008. godine, a njena akcija je sa 151 dinara, koliko je zabeleženo u avgustu 2003, stigla do istorijskog maksimuma od 3.400 dinara u aprilu 2007. godine.
Energoprojekt je tada bio jedna od najznačajnijih kompanija na domaćem tržištu kapitala. U julu 2007. ušao je na A listing Beogradske berze, namenjen kompanijama koje ispunjavaju strože uslove za kotaciju, a bio je i deo indeksa BELEX15.
Svetska finansijska kriza donela je veliki preokret. Akcija je do kraja 2008. pala na 554 dinara, a krajem 2011. vredela je oko 360 dinara i nikada se više se nije ni približila nekadašnjem rekordu.
prodaja vlasništva
Promena vlasništva nije počela sa Dobroslavom Bojovićem. Još 2010. godine, pisali su tada mediji, predstavnici kanadske kompanije SNC-Lavalin razgovarali su sa predstavnicima Vlade Srbije o mogućnosti kupovine državnog paketa od oko 35 odsto akcija Energoprojekta. Do prodaje, međutim, nije došlo.
U međuvremenu je svoj udeo povećavao Napred razvoj. Kompanija je 2005. kupila tri odsto akcija Energoprojekta, da bi do 2017. godine postala većinski vlasnik.
Taj proces nije prošao bez sporova. Komisija za hartije od vrednosti utvrdila je da je Napred razvoj sa povezanim licima prešao zakonski prag za obaveznu ponudu za preuzimanje, ali da takvu ponudu nije blagovereno uputio ostalim akcionarima. Nakon postupanja Komisije, usledila je ponuda po ceni od 1.501 dinar za akciju.
Napred razvoj i povezana lica otkupili su 16,67 odsto kapitala i povećali zajednički udeo na 51,99 odsto. Država je tada zadržala svojih približno 34 odsto.
Ponuda od 375 dinara nije privukla akcionare
Napred razvoj je krajem 2024. ponovo pokušao da preuzme preostale akcije. Ovoga puta ponudio je 375 dinara po akciji, što je bilo znatno manje od 1.501 dinara iz ponude iz 2017. godine.
Rezultat je bio skroman: otkupljeno je svega 10.444 akcije, odnosno oko 0,1 odsto kapitala. Država ponovo nije prodala svoj paket.
Preokret je usledio u proleće ove godine, kada je konzorcijum objavio novu nameru za preuzimanje. Ponuda je iznosila 425,25 dinara po akciji. Vlada Srbije odlučila je da proda svoj udeo od 33,89 odsto, čime je konzorcijum povećao vlasništvo na 90,21 odsto.
Time su se stekli uslovi za prinudni otkup preostalih akcija, odnosno preuzimanje i onih koje manjinski akcionari nisu dobrovoljno prodali.
Sudski spor nije zaustavio povlačenje sa berze
Upravo u trenutku završetka vlasničkog preuzimanja ponovo je otvoreno pitanje zakonitosti postupka iz 2017. godine.
Bivši rukovodioci Energoprojekta Vladimir Milovanović i Jovan Nikčević još 2017. pokrenuli su spor protiv Komisije za hartije od vrednosti, osporavajući odobrenje ponude za preuzimanje. Posle više godina postupka, Upravni sud je 26. juna 2026. poništio rešenje Komisije iz 2017. i vratio predmet na ponovno odlučivanje.
Komisija je u avgustu saopštila da je pokrenula ponovni postupak. Takođe je navela da je donela rešenje kojim je Centralnom registru naložena obustava sprovođenja promena u evidencijama po osnovu prinudnog otkupa.
Skupština Energoprojekta ipak je donela 27. oktobra odluku o povlačenju akcija, a Berza je zahtev primila dva dana kasnije. Izvršni direktor Berze Lazo Ostojić 18. novembra doneo je odluku o isključenju sa Open marketa. To je bio i poslednji dan koji je Energoprojekt proveo na Beogradskoj berzi.
