KUSTURICA INTERVJUISAO PUTINA: Ruski predsednik govorio o ratu u Ukrajini, spasavanju hrišćanstva i svom tajnom krštenju!

Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da bi ukrajinski vojnici trebalo da pređu na rusku stranu, jer je to, kako tvrdi, „prava strana istorije“. U opširnom intervjuu koji je dao reditelju Emiru Kusturici za njegov filmski projekat „Naše krštenje. Patrijarh“, Putin je govorio o ratu u Ukrajini, odnosima Rusije i Zapada, pravoslavlju, ruskoj civilizaciji i svom odnosu sa patrijarhom Kirilom.

Intervju, koji je Kusturica uradio za potrebe filma o ruskom patrijarhu Kirilu, protekao je bez ikakvih kritičkih pitanja o ruskoj invaziji na Ukrajinu. Umesto toga, Kusturica je Putinu postavljao pitanja o duhovnoj veličini Rusije i njenoj ulozi u spasavanju hrišćanstva, dok je ruski predsednik govorio o jedinstvu naroda i tradicionalnim vrednostima, ne osvrćući se na činjenicu da je upravo Rusija pokrenula rat protiv susedne države.

Intervju je objavljen 20. novembra, a Kusturica je razgovor započeo pitanjem da li Putin, posle toliko godina na vlasti, Rusiju i dalje doživljava kao čudo i misteriju koja od njenog lidera zahteva veru i molitvu.

Putin je odgovorio da Rusija ima istoriju dužu od hiljadu godina i da se njena posebnost ne može razumeti samo kroz političke i istorijske događaje. Govoreći o duhovnosti, istakao je da čoveka ne čini samo njegovo fizičko postojanje, već i duša, koju je opisao kao večnu i besmrtnu.

Putin o Ukrajini: „Dođite na našu stranu“

Jedan od politički najznačajnijih delova razgovora odnosio se na rat u Ukrajini.

Kusturica je podsetio Putina na njegove ranije tvrdnje da su Rusi i Ukrajinci jedan narod koji su neprijatelji uvukli u bratoubilački rat. Upitao ga je kakvu poruku želi da pošalje Ukrajincima i zbog čega smatra da bi ruska pobeda bila u njihovom interesu.

Putin je odgovorio da je reč o veoma osetljivom pitanju, a zatim izneo svoje viđenje istorijskih odnosa Rusije i Zapada.

Prema njegovim tvrdnjama, zapadne sile vekovima pokušavaju da oslabe Rusiju primenjujući princip „zavadi pa vladaj“. Kao primere naveo je Napoleonovu invaziju, Prvi i Drugi svetski rat, tvrdeći da su geopolitički interesi bili važniji od ideoloških razlika.

Putin je ocenio da se ista politika sprovodi i danas, kroz podršku Ukrajini.

„Ljudi koji danas žive na teritoriji Ukrajine treba da shvate da svi oni koji ih podržavaju, uključujući i u sadašnjem sukobu sa Rusijom, to ne rade u interesu Ukrajine, već zbog sopstvenih interesa, sa ciljem da sve oslabe, podele, razbiju na zasebne delove i potčine svojoj volji“, rekao je Putin.

On je pozvao Ruse i Ukrajince na jedinstvo, naglašavajući da ne misli nužno na život u zajedničkoj državi.

„Možda ne u okviru jedne države, uopšte ne govorim o tome, već o jedinstvu u najširem smislu te reči“, objasnio je.

Posebnu poruku uputio je ukrajinskim vojnicima.

„Ne želim da kažem da treba da se predaju, jer to zvuči pomalo ponižavajuće. Na kraju krajeva, oni se bore i nastavljaju da se bore. Želeo bih da im kažem da pređu na našu stranu, jer je to naša zajednička strana – i prava strana istorije“, poručio je Putin.

Ruski predsednik je takođe tvrdio da je Ukrajina nakon raspada Sovjetskog Saveza izgubila veliki deo industrijskih kapaciteta i stanovništva, za šta je okrivio nacionalizam i političko rukovodstvo te zemlje.

Ove ocene predstavljaju Putinovo tumačenje istorije i rata, a ne nezavisno utvrđene činjenice.

Šta odlučuje o pobedi – rakete ili duhovna snaga?

Kusturica je ruskog predsednika pitao i šta će biti presudno za ishod rata: brzina savremenih raketa ili duhovna snaga ruskog naroda.

Putin je odgovorio da savremeno ratovanje sve više zavisi od sposobnosti brzog razmišljanja i prilagođavanja tehnološkim promenama.

„Danas nije najvažnija brzina raketa, već brzina misli“, izjavio je Putin.

Prema njegovim rečima, dok su donedavno tehničke karakteristike oružja bile presudne, sada sve veću ulogu imaju matematika, znanje i sposobnost brzog reagovanja.

„Pobeđuje onaj ko jasnije razmišlja i brže reaguje na događaje i izazove“, ocenio je.

Dodao je da duhovna snaga naroda ostaje važna bez obzira na razvoj vojne tehnologije.

Rusija kao „arka spasa“ za hrišćane

Značajan deo intervjua bio je posvećen ulozi Ruske pravoslavne crkve i mestu Rusije u savremenom svetu.

Kusturica je upitao Putina može li ruska civilizacija postati svojevrsna „arka“ koja će spasavati ljude koji veruju u Hrista.

„Može. Apsolutno“, odgovorio je Putin.

On je podsetio na istorijsku ideju Moskve kao „Trećeg Rima“, prema kojoj je Rusija naslednica duhovnih tradicija Rimskog i Vizantijskog carstva.

Putin smatra da Rusija danas privlači ljude iz drugih zemalja, uključujući evropske, koji žele da sačuvaju tradicionalne porodične i verske vrednosti.

„Kada me pitate može li Rusija postati arka spasa za ljude, rekao bih da to ne bi bilo samo za pravoslavne hrišćane, pa čak ni samo za hrišćane“, rekao je.

Naglasio je da u Rusiji postoje četiri tradicionalne religije – pravoslavlje, islam, judaizam i budizam – i da, prema njegovom mišljenju, dele osnovne moralne vrednosti.

Govoreći o zapadnim društvima, Putin je kritikovao promene u odnosu prema tradicionalnim vrednostima i sve izraženije zahteve različitih manjinskih grupa za ostvarivanje prava.

On je ocenio da pojedine zapadne hrišćanske crkve slabe upravo zato što odstupaju od svojih tradicionalnih kanona, pokušavajući da se prilagode savremenom društvu.

Putin otkrio kako je tajno kršten

Jedan od najličnijih delova razgovora odnosio se na Putinovo krštenje i njegovu povezanost sa patrijarhom moskovskim i cele Rusije Kirilom.

Kusturica je podsetio da je Putina, prema ranijim navodima, krstio sveštenik Mihail, otac današnjeg patrijarha.

Putin je ispričao da je kršten kao dete, u tajnosti, bez znanja svog oca, koji je bio član Komunističke partije.

„Sve je urađeno tajno, bez znanja mog oca, jer je bio član Komunističke partije, koja je bila ateistička organizacija“, rekao je.

Prema njegovim rečima, majka ga je zajedno sa komšinicom odvela u Preobraženski sabor u Lenjingradu.

Sveštenik koji je obavio krštenje predložio je da dečak dobije ime Mihail, pošto je bio praznik Svetog Mihaila, ali je njegova majka objasnila da su mu već dali ime Vladimir, po ocu.

Putin je naveo da je tek mnogo godina kasnije, tokom razgovora sa patrijarhom Kirilom, shvatio da je sveštenik koji ga je krstio najverovatnije bio patrijarhov otac.

„Znate, Vaša svetosti, izgleda da me je upravo vaš otac krstio“, prisetio se Putin svojih reči upućenih patrijarhu.

Ruski predsednik je ovu podudarnost opisao kao gotovo neverovatnu životnu priču.

„Njegov sin postao je patrijarh moskovski i cele Rusije, a dečak iz radničke porodice kojeg je nekada krstio postao je predsednik Ruske Federacije. Zar to nije neka vrsta čuda?“, rekao je Putin.

„Svakog dana se molim za Rusiju“

Kusturica je Putina upitao i da li oseća da se ruski narod moli za njega.

Ruski predsednik odgovorio je da to ne može pouzdano da zna, iako mu sveštenici ponekad govore o tome.

„Ali ono što sigurno znam jeste da se svakog dana molim za Rusiju i naš narod“, izjavio je.

Putin je rekao i da uspehe ruskih naučnika, umetnika, sportista i običnih građana doživljava veoma lično.

„Kada vidim njihova dostignuća, obuzme me ogromna radost, kao da su to postigli ljudi koji su mi veoma bliski, gotovo članovi moje porodice. Osećam to kao sopstveni uspeh, sopstvenu pobedu“, rekao je.

Na kraju razgovora Putin je govorio o patrijarhu Kirilu, povodom njegovog 80. rođendana, opisujući ga kao obrazovanog čoveka i intelektualca sa kojim ima blizak prijateljski odnos.

Poželeo mu je zdravlje i energiju za nastavak službe, ističući da Ruska pravoslavna crkva, prema njegovom viđenju, ima posebno mesto u istoriji ruske države i društva.

Intervju je završen Kusturičinom konstatacijom da je „život čudo“, sa čim se Putin saglasio.

OSTALE TEME:

INTERVJU, ALEKSANDAR RADIĆ: Kako je izbegnut građanski rat u Srbiji 25.oktobra i ko je pozvao Vučića telefonom i rekao: NE!

UDAR NA SRPSKE OBJEKTE NA GAZIVODAMA NE PRESTAJE: Srušene još dve vikendice, još četiri pod ultimatumom!

PROFESOR ČUPIĆ NAJAVIO: Predsedničke izbore raspisaću u narednih nekoliko dana, rok ističe 27. novembra!

OD LEKARA DO AKADEMSKOG SLIKARA: Ovo je šest novih potpredsednika Skupštine Srbije sa Studentske liste!

NA PARKETU NA KOM JE OSTAVILA SRCE, ANJA ĆE ŽIVETI ZAUVEK: Hala sportova u Paraćinu nosiće ime devojke stradale u padu nadstrešnice!

Izvor: Nova Foto: Vyacheslav Prokofiev / Sputnik 

Google Dodaj Serbian Times kao svoj Google izvor

Jezik