Putin, Tramp i Si kao nekad Staljin, Čerčič i Ruzvelt

NEDAVNO završeni sastanak svetske „velike trojke“ – predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa, predsednika Rusije Vladimira Putina i predsednika Kine Si Đinpinga – u kineskom Šenženu trajao je oko 80 do 90 minuta, a rezultirao je kratkom zajedničkom „Deklaracijom šefova država o putu ka miru“.

ДРУГА ВЕЛИКА ТРОЈКА - ПУТИН, СИ, ТРАМП - КАО НЕКАД СТАЉИН, ЧЕРЧИЛ И РУЗВЕЛТ: Скот Ритер да ли је одложен Трећи светски рат

FOTO: Tanjug/Win McNamee/Pool Photo via AP

Glavne tačke deklaracije obuhvatile su reformu Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, opredeljenje za povećanje proizvodnje i isporuke rafinisanih naftnih derivata radi unapređenja globalne energetske bezbednosti, odbacivanje nadležnosti međunarodnih sudova nad suverenim državama i njihovim liderima, kao i ponovno potvrđivanje osnovnog principa da se nuklearni ratovi ne mogu dobiti i da stoga nikada ne bi smeli da budu vođeni, prenosi RT Internešnl. 

U deklaraciji, međutim, nije bilo pomena o aktuelnim sukobima u Ukrajini i Iranu, niti o postojećim tenzijama u vezi sa Tajvanom.

Za razliku od toga, konferencija na Jalti, na kojoj su se okupili predstavnici prvobitne „velike trojke“ – američki predsednik Frenklin Ruzvelt, sovjetski lider Josif Staljin i britanski premijer Vinston Čerčil – trajala je osam dana i rezultirala brojnim odlukama o posleratnom svetskom poretku. Zbog toga svako direktno poređenje konferencije na Jalti i sastanka u Šenženu deluje preterano. Čak su i rezultati Teheranske konferencije iz 1943. godine, na kojoj je održan prvi susret prvobitne „velike trojke“, bili konkretniji od ishoda sastanka u Šenženu.

FOTO: Tanjug/Win McNamee/Pool Photo via AP

Vladimir Putin, Si Đinping i Donald Tramp

Ipak, traženje direktnih paralela između Jalte i Šenžena nije neophodno. Konferencija na Jalti održana je u kontekstu Drugog svetskog rata, dok je sastanak u Šenženu predstavljao pokušaj da se predupredi mogućnost izbijanja trećeg. Činjenica da je nova „velika trojka“ prepoznala potrebu za reformom Saveta bezbednosti UN ukazuje na to da je jedan od glavnih rezultata Jalte – osnivanje Ujedinjenih nacija i njihovog Saveta bezbednosti – zadržao legitimitet i značaj.

Isto tako, iako rat u Iranu nije bio posebno razmatran, jedna od njegovih glavnih posledica – globalna energetska kriza – jeste bila tema razgovora. Time je prepoznata ključna uloga energetske bezbednosti u očuvanju globalne stabilnosti.

Stavljanjem u drugi plan institucija poput Međunarodnog krivičnog suda i isticanjem primata nacionalnog suvereniteta i imuniteta država od međunarodne jurisdikcije, nova „velika trojka“ se, prema oceni autora, oslonila na istorijske okolnosti koje su oblikovale konferenciju na Jalti: velike odluke donose veliki lideri, čije odluke i postupke ne bi trebalo da preispituju niti da ometaju institucije nižeg ranga. Na kraju krajeva, nijedan međunarodni tužilac nije pokrenuo postupke protiv Ruzvelta, Staljina ili Čerčila zbog navodnih zločina.

Međutim, upravo ponovno potvrđivanje stava da nuklearne ratove ne treba voditi moglo bi da uzdigne sastanak u Šenženu do statusa „Jalte 2.0“.

Credit: Alexander Shcherbak / Zuma Press / Profimedia

Skot Riter

Izjava da se nuklearni ratovi ne mogu dobiti i da zato nikada ne bi trebalo da budu vođeni nije nova. Ona predstavlja osnovu zvaničnih stavova pet priznatih nuklearnih sila – SAD, Rusije, Kine, Francuske i Velike Britanije – još od 3. januara 2022. godine, kao i američko-ruskih odnosa u oblasti nuklearnog naoružanja od juna 2021. godine. Tada je, zapravo, ponovo potvrđeno obećanje koje su u novembru 1985. godine dali američki predsednik Ronald Regan i sovjetski lider Mihail Gorbačov.

Isto tako, odluka nove „velike trojke“ da ponovo potvrdi privrženost Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja predstavlja samo ponovljenu formulaciju već postojećih zvaničnih politika sve tri zemlje.

Međutim, sastanku u Šenženu prethodile su izjave predsednika Trampa o nameri da se založi za „denuklearizaciju“, kao i slična izjava predsednika Sija, koji je globalnu zabranu nuklearnog oružja označio kao poželjan cilj.

Sastanak u Šenženu održan je u senci nuklearne trke u naoružanju između nove „velike trojke“, koja traje više od jedne decenije. Američko zanemarivanje sporazuma o kontroli naoružanja iz perioda Hladnog rata dovelo je do napuštanja nekoliko temeljnih sporazuma, uključujući Sporazum o protivbalističkim raketama, Sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa i Novi sporazum o smanjenju strateškog naoružanja (Novi START).

Rusija je na to odgovorila modernizacijom gotovo celokupnih svojih strateških nuklearnih snaga. Kina je, takođe, u potpunosti preuredila svoje strateške nuklearne snage suočena sa promenama američke nuklearne doktrine, koje su, prema oceni autora, povećale opasnost od preventivnog američkog nuklearnog udara.

SAD se, suočene sa novim nuklearnim pretnjama i zastarevanjem sopstvenih snaga za nuklearno odvraćanje, nalaze pred hitnom potrebom za sveobuhvatnom modernizacijom, čija bi cena mogla da dostigne stotine milijardi dolara.

S obzirom na međusobnu uslovljenost nuklearnog naoružavanja, svaki američki korak u tom pravcu zahtevao bi odgovor Rusije i Kine. To bi moglo da stvori začarani krug nuklearnog naoružavanja, ozbiljno poremeti ekonomije tri sile i poveća opasnost od nuklearnog sukoba, bez obzira na zvanične izjave o suprotnom.

SAD i Rusija nisu vodile suštinske pregovore o nuklearnom razoružanju od prestanka važenja Sporazuma Novi START u februaru ove godine. Kina je, sa druge strane, izbegavala ozbiljne pregovore o kontroli naoružanja u trilateralnom formatu sve dok SAD i Rusija ne stabilizuju svoje nuklearne arsenale kroz neki oblik obnovljenih sporazuma o kontroli naoružanja.

Takva situacija dovela je do zastoja u kojem nijedna strana nije spremna da napravi prvi korak. Sastanak u Šenženu stvorio je okvir u kojem bi trilateralni pregovori o nuklearnom razoružanju sada mogli da postanu mogući.

To je od velikog značaja.

Konferencija na Jalti održana je na kraju svetskog rata. Sastanak u Šenženu imao je za cilj da spreči izbijanje novog svetskog rata. Nema sumnje da postoji mnogo nerešenih pitanja koja opterećuju odnose između SAD, Rusije i Kine, a koja nisu razmatrana niti rešena u Šenženu. Za njihovo rešavanje biće potrebni dodatni sastanci, sa znatno konkretnijim rezultatima.

Ipak, sva velika putovanja počinju prvim korakom, a Šenžen predstavlja prvi hrabar korak u pravcu sveta oslobođenog od pretnje nuklearnog uništenja.

BONUS VIDEO: RUSI POKAZALI SNIMAK: Dron kamikaza uništio haubicu francuske proizvodnje

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

>

Jezik