Rusi reaguju u Ukrajini kao Amerikanci na Kubi 1962.

KAKO bi Amerikanci gledali na Meksiko ili Kubu koji bi odlučili da se pridruže vojnom savezu predvođenom Rusijom? Geopolitički stručnjak iz SAD Brendin Vajhert pokušava da odgovori na ovo pitanje kriz prizmu ukrajinskog pitanja i značaja Ukrajine za Rusiju.

 – Kao što smo videli tokom Kubanske raketne krize 1962, kada su Sovjeti pokušali da izgrade balističke rakete srednjeg dometa (IRBM) u komunističkoj Kubi, predsednik Džon F. Kenedi rizikovao je svetski rat sa Sovjetima da ih istera. Nakon sukoba, DžFK je pregovarao o povlačenju raketa sa Kube. Ali, da su pregovori propali, Sjedinjene Države bi verovatno pribegle vojnoj sili da isteraju te sovjetske rakete sa Kube.

Putinova vlada gleda na Ukrajinu u orbiti NATO-a na isti način kako su Amerikanci gledali na sovjetske rakete na Kubi ili kako bi američki zvaničnici danas gledali na Meksiko koji bi se pridružio ruskom vojnom savezu. Ovo je samo osnovni međunarodni bezbednosni kalkulus, ništa drugačiji od kalkulacija koje američki lideri rutinski vrše.

Zapadne akcije pomogle su da se slomi ruski posthladnoratovski eksperiment sa liberalnim demokratskim kapitalizmom, a proširenje NATO-a do ruskih posthladnoratovskih granica osiguralo je da će Rusija danas biti pretnja. Svi danas moraju da prepoznaju ovu tužnu činjenicu ako želimo da stvorimo održive politike dizajnirane da bolje zaštite Sjedinjene Države i izbegnu razarajući svetski rat sa Rusijom oko Ukrajine i budućnosti NATO-a. Samo zamislite da NATO nije proširen na istok kada je Rusija bila na kolenima. Ili, ako je to uradio sporijim tempom—ili čak ako bi Putinov početni upit da Rusija pristupi NATO-u 2000. godine bio shvaćen ozbiljnije—samo razmislite koliko bi bezbedniji svet danas bio. Neka samorefleksija zapadnih lidera i njihove uloge u stvaranju sadašnje krize bila bi lepa – navodi Vajhert. 

BONUS VIDEO: RUSIJA LANSIRALA RAKETU: Pogledajte trenutak lansiranja

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije