Ruske vlasti ugasile dnevni list Novaja gazeta

Čovek izlazi iz zgrade Novaje gazete nakon što je list saopštio da prekida rad.

AFP via Getty Images

Poslednje tri decenije Novaja gazeta bila je jedan od najpoznatijih nezavisnih medija u Rusiji.

Sada je primorana da obustavi rad, a za to direktno optužuju ruske vlasti, navodeći da je reč o „ubistvu“ novina.

„Ubili su nas“, piše u saopštenju objavljenom na sajtu lista.

„Novina više nema. Ruske vlasti i ruske službe bezbednosti primorale su redakciju da obustavi rad.“

Novaja gazeta dobila je nalog za iseljenje iz prostorija.

Istovremeno je ugašen i sistem preko kojeg je list primao donacije čitalaca, što je praktično onemogućilo dalje finansiranje publikacije.

Tokom prethodne tri decenije, list je stekao ugled kao jedan od najhrabrijih istraživačkih medija u Rusiji, objavljivao je tekstove o korupciji, kršenju ljudskih prava i zloupotrebama moći državnih zvaničnika i birokrata.

To su teme koje u Rusiji nose značajne rizike za novinare i redakcije koje se njima bave.

List je naveo da je tokom godina ubijeno šest novinara povezanih sa redakcijom zbog „obavljanja profesionalne i građanske dužnosti“.

Među njima je i Ana Politkovska, novinarka koja je 2006. ubijena ispred stana.

U tekstovima, između ostalog, izveštavala je o ratovima u Čečeniji.

U saopštenju o gašenju, Novaja gazeta uputila je oštre kritike ruskim vlastima, tvrdeći da je list postao žrtva „koordinisane akcije“ i za to okrivila „represivni državni aparat“.

„Ljudska prava i slobode u zemlji su uništeni, a njihova odbrana izjednačena je sa krivičnim delom“, navodi se u saopštenju.

„Srušeni su sudovi zajedno sa vladavinom prava. Imati sopstvena uverenja danas se smatra državnom izdajom.“

Novinari lista Novaja gazeta

Novaya Gazeta
Novinari lista Novaja gazeta

Od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, pritisak na nezavisne medije i novinare u Rusiji neprestano raste.

Ubrzo posle početka rata, koji Kremlj naziva „specijalnom vojnom operacijom“, usvojeni su zakoni usmereni na kažnjavanje neistomišljenika i gušenje kritika rata i vlasti.

Novaja gazeta godinama je bila među glavnim metama takvih mera.

Vlasti su joj ranije oduzele licencu i blokirale pristup sajtu, dok je više novinara i saradnika proglašeno „stranim agentima“, oznakom koju ruske vlasti često koriste protiv kritičara režima.

Početkom godine policija je pretresla redakciju lista.

Iskusni istraživački novinar Oleg Roldugin uhapšen je i optužen za „neovlašćen pristup kompjuterskim informacijama“.

U vezi sa istim slučajem, glavni urednik Sergej Sokolov saslušan je u policiji, a njegov dom pretresen.

Uprkos sve većim pritiscima, list je nastavio da radi u ograničenom obimu.

Neki čitaoci koristili su VPN servise kako bi zaobišli blokadu sajta i pristupili sadržaju, ali su gubitak licence i druga ograničenja zadali težak udarac njegovom opstanku.

Jedan od osnivača Novaje gazete i njen dugogodišnji glavni urednik bio je novinar Dmitrij Muratov, dobitnik Nobelove nagrade za mir za 2021. godinu, priznanja koje je dobio za doprinos zaštiti slobode izražavanja kao preduslova demokratije i trajnog mira.

Ni to, međutim, nije sprečilo vlasti da ga 2023. proglase „stranim agentom“.

U redakciji lista već pakuju stvari.

Gašenje Novaje gazete mnogi vide kao kraj jedne ere, ali i još jedan pokazatelj sve autoritarnijeg kursa kojim se Rusija kreće poslednjih godina.

BBC na srpskom je od sada i na TikToku, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu, Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

(BBC News, 10.30.2026)

Jezik