STOKA IZ SEVERNE MAKEDONIJE PUSTOŠI SRPSKA SELA: Meštanima Bosilegrada uništava useve, voćnjake i bašte, nadležni godinama ćute!

Više od hiljadu grla krupne stoke bez nadzora godinama prelazi granicu iz Severne Makedonije i pustoši sela u opštini Bosilegrad.

  1. novembar 2026.

Foto: Miroslav Penević, Bosilegrad

Dok Opština Kriva Palanka iz Severne Makedonije zbog istog problema traži uvođenje kriznog stanja, meštani pograničnih sela na jugu Srbije već deset godina vode bitku sa krdom krava i konja koje uništava useve, lomi vodovodne cevi, zagađuje izvore i ruši spomenike na grobljima – dok nadležne institucije prebacuju odgovornost jedna na drugu.

Prenosimo autorski tekst medijskog saradnika iz Bosilegrada, Miroslava Penevića od 9. novembra 2026. godine.

Opština Kriva Palanka u Severnoj Makedoniji zatražila je ovih dana od Vlade da proglasi 30-dnevno krizno stanje zbog više od 1.000 grla krupne stoke koja se bez nadzora kreće po opštini. Gradonačelnik Saško Mitovski je na konferenciji za novinare 9. novembra naveo da su od januara 2022. nadležnim institucijama upućene stotine prijava, da je podneta i krivična prijava zbog zlostavljanja životinja i da su prikupljeni dokazi o šteti na imovini, povredama građana i uništenim javnim površinama. Opština uvodi registar prijavljenih šteta, a troškove zajedničke tužbe oštećenih preuzima na sebe.

Sa srpske strane granice slična slika traje već oko deset godina. Deo te stoke ilegalno prelazi državnu granicu i duboko zalazi na srpsku teritoriju.

Krupna stoka, krave i konji, svakog proleća ilegalno prelazi granicu sa Severnom Makedonijom i stiže do sela Goleš, Karamanica i Žeravino, pa čak i do Gornjeg i Donjeg Tlamina. Životinje nose makedonske ušne markice, ostaju tokom proleća, leta i jeseni, a lutaju čak i tokom zime. Sami vlasnici ne žele da ih skupe i vrate nazad. Karamanica je od Krive Palanke udaljena oko 26 kilometara, a Donje Tlamino oko 35. Krda stižu noću i u većim grupama.

Stoka uništava sve na šta naiđe: voćnjake, usev krompira i druge kulture, bašte, plastenike, pašnjake i livade. Prevrće košnice, lomi ograde i ruši zaštitne ograde oko imanja, pa vlasnici ostaju bez ikakve zaštite. Na jednom od oštećenih imanja životinje su pojele oko dve tone jabuka, pogazile krompir i polomile ogradu bašte. Fotodokumentacija je iz perioda 2022–2025, na kojoj su vidljive ušne markice i oznake lokacija.

Krave često upadaju na seoska groblja. Rušenjem spomenika i lomljenjem nadgrobnih ploča gaze mesta na kojima počivaju najbliži meštana, a teren posle njih izgleda kao da je prošao tornado. Za ljude koji žive u selima gde je svaka kuća povezana sa tim grobljima, to je šteta koju nijedna odšteta ne može da nadoknadi.

Najozbiljnija posledica je oštećenje vodovodnih instalacija. Životinje u potrazi za vodom razbijaju česme i dolaze do izvora, a izvore i zagađuju. U planinskim selima gde se voda uzima direktno sa izvora to nije sitna šteta, jer bez vode ne može da se živi. Zato stoka ugrožava meštane u najdoslovnijem smislu, kao pretnja svakodnevnom životu i snabdevanju vodom.

Sa problemom su upoznati vrh države, sve nadležne inspekcije, opštinske institucije i granična policija, a do danas svi prebacuju odgovornost jedni na druge, dok problem ostaje. Meštani su se godinama obraćali policiji i opštini. Granična policija sebe proglašava nenadležnom za stoku i odgovornost prebacuje na opštinu. Opština je u početku prebacivala odgovornost na državu i graničnu policiju. Tek kada su meštani sudskim putem tražili od opštine da preduzme mere, opština je na terenu sakupila desetak grla stoke, a potom je stala. Šteta se pravi i danas.

Predsednik opštine Vladimir Zaharijev se o problemu više puta izjašnjavao u medijima. I pored toga, ništa konkretno nije preduzeto.

Nekoliko meštana vodi sudske sporove zbog nastale štete. Komunalna inspekcija je povremeno zadržavala pojedine životinje, ali bi vlasnici platili kaznu, odmah preuzeli stoku i pustili je nekoliko kilometara od sela, odakle se ona ponovo vraćala.

Problem nije samo materijalni. Stoka ostavljena bez nadzora i bez zaštite lutaće zimi po planinskim delovima, već nekoliko godina zaredom. Takve životinje su izložene nesavesnom čuvanju: nemaju stalan izvor hrane i vode, nemaju sklonište od hladnoće i snega i nisu pod redovnom veterinarskom kontrolom. Često stradaju od hladnoće, od vukova i od bolesti. Zbog toga su opasne i za okolinu, jer mogu da prenesu zaraze i bolesti na domaće životinje u selima i na ljude. U Krivoj Palanci je to pitanje otvoreno i javno, jer je gradonačelnik pitao ko prati njihovo zdravstveno stanje i da li su procenjeni zdravstveni i epidemiološki rizici. Ista pitanja se mogu postaviti i u Srbiji.

Pitanja koja čekaju odgovor

  1. Ko je u Srbiji nadležan da spreči neovlašćeni prelazak stoke preko granice i šta je u tom pravcu učinjeno u poslednjih deset godina?
  2. Zašto se životinje koje su zatečene i oduzete vraćaju vlasnicima, a zatim ponovo završavaju na istim imanjima?
  3. Da li je veterinarska služba proverila zdravstveno stanje i poreklo te stoke, i ko brine o njoj tokom zime?
  4. Ko je odgovoran za oštećene vodovodne instalacije, zagađene izvore i oskrnavljena seoska groblja?
  5. Ko snosi troškove odšteta koje se isplaćuju oštećenima i koliko je do sada isplaćeno?
  6. Da li postoji komunikacija sa nadležnima u Krivoj Palanci, sada kada se isto pitanje otvorilo i na makedonskoj strani?

Slučaj iz Krive Palanke pokazuje da se i u susednoj državi navode nedostatak kapaciteta nadležnih službi i neizvršena pravosnažna rešenja o oduzimanju stoke. Da li je reč o istim grlima koja prelaze u Srbiju, za sada nije utvrđeno, ali blizina granice čini to pitanje opravdanim. Oštećeni traže zajedničko rešenje dve države, a ne nastavak razmene nadležnosti.

OSTALE TEME:

„STUDENTI U SRBIJI SU POBEDILI, DOŠAO JE RED NA VAS“: Govor srpske studentkinje pred stotine hiljada Čeha na protestu izazvao oduševljenje!

ISTEKLA VAM ZELENA KARTA? Ne morate ponovo kroz ceo postupak, evo kako da zamenite dokument preko obrasca I-90 i zašto ne treba da čekate poslednji dan!

PROJEKAT OD DVE MILIJARDE EVRA OSMI PUT POMEREN: Brza pruga Beograd-Budimpešta ipak neće biti otvorena u decembru, Kinezi vrše popravke sistema!

DOK LEKARI NISU IMALI OPREMU, ONI SE BAHATILI: Novac od donacija za opremanje beogradske hitne pomoći iskorišćen za kancelarije direktora!

KOLUMNA, KOVAČEVIĆ: Čikaška deca, akademska Ceca i Vučićeva ćaci banda dijasporska

Izvor: IN Press/ Miroslav Penević Foto: IN Press

Google Dodaj Serbian Times kao svoj Google izvor

Jezik