„VIDIMO SE NA SUDU!“: Studenti iz dijaspore podneli žalbe protiv RIK-a: „Građanima Srbije u inostranstvu uskratili pravo glasa!“
Studenti u blokadi iz dijaspore saopštili su da su zvanično podneli žalbe Upravnom sudu u Beogradu protiv odluka Republičke izborne komisije (RIK), optužujući nadležne institucije za kršenje zakona i opstrukciju glasanja državljana Srbije u inostranstvu.
Kako su naveli u objavi na društvenim mrežama, RIK nije odlučivao o njihovim prigovorima u zakonskom roku od 72 sata, nakon čega ih je, prema njihovim tvrdnjama, neosnovano odbio.
Studenti ističu da njihov pravni tim u podnetim žalbama osporava odluke RIK-a po dva ključna osnova – određivanje biračkih mesta u inostranstvu i organizaciju glasanja u različitim vremenskim zonama.
„RIK prebacuje odgovornost na Ministarstvo spoljnih poslova“
Prema navodima studenata, Republička izborna komisija neosnovano prebacuje odgovornost za spisak biračkih mesta na Ministarstvo spoljnih poslova, tvrdeći da je ono jedino nadležno za njihovo određivanje.
Studenti, međutim, ukazuju na Zakon o izboru narodnih poslanika, prema kojem odluku o određivanju biračkih mesta donosi RIK.
Smatraju da je Komisija bila dužna da od Ministarstva zatraži precizne podatke o broju prijavljenih birača po gradovima i da, tamo gde postoje uslovi, otvori dodatna biračka mesta.
Umesto toga, kako tvrde, RIK je bez odgovarajuće provere prihvatio predlog Ministarstva spoljnih poslova.
Glasanje usred noći u SAD, Australiji i Novom Zelandu
Druga sporna odluka odnosi se na termine glasanja u državama koje se nalaze u različitim vremenskim zonama.
Studenti tvrde da je RIK zloupotrebio odredbe o vremenskim zonama i odredio da se u pojedinim delovima Sjedinjenih Američkih Država, Australije i Novog Zelanda glasa tokom noći, u terminima koji počinju u jedan ili dva sata posle ponoći, odnosno traju do šest sati ujutru.
Prema njihovom tumačenju zakona, glasanje bi trebalo da traje neprekidno 13 sati, u odgovarajućim uslovima.
Zbog toga od Upravnog suda zahtevaju poništavanje spornih odluka i vraćanje termina glasanja na period od 7 do 20 časova po lokalnom vremenu.
„Zašto pravite svesni kolaps na biračkim mestima?“
Studenti su u svom saopštenju javno postavili tri pitanja Republičkoj izbornoj komisiji, Ministarstvu spoljnih poslova i Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave.
Prvo se odnosi na prijave birača koje su pristigle do 3. oktobra u 23.59 časova. Studenti tvrde da Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave blokira njihovu obradu, čime se, prema njihovim navodima, onemogućava da prijave velikog broja građana budu unete u sistem.
Drugo pitanje odnosi se na organizaciju biračkih mesta sa više od 2.500 prijavljenih birača.
Prema tvrdnjama studenata, na čak sedam biračkih mesta predviđen je broj glasača koji premašuje zakonski limit. Upozoravaju da bi takva organizacija mogla da izazove višekilometarske redove i onemogući deo građana da ostvari biračko pravo.
Posebno su ukazali na razlike između Nemačke i Bosne i Hercegovine.
Kako navode, u Nemačkoj je prijavljeno više birača nego u Bosni i Hercegovini, ali je predviđeno svega osam biračkih mesta, dok ih je u Bosni i Hercegovini 28.
Ističu i primer Branjeva, gde je, prema njihovim podacima, biračko mesto predviđeno za samo 117 birača.
Studenti smatraju da takva raspodela predstavlja neravnopravan tretman birača u različitim državama.
Zatražili dokumentaciju i obratili se stranim ministarstvima
Pored žalbi Upravnom sudu, studenti su saopštili da su Ministarstvu spoljnih poslova i Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave uputili zahteve za pristup informacijama.
Od nadležnih traže kompletnu dokumentaciju i pisane dokaze o tome da li je Srbija, i kada, zatražila od stranih država dozvolu za otvaranje dodatnih biračkih mesta.
Istovremeno su se, kako navode, obratili i ministarstvima spoljnih poslova država domaćina, kako bi neposredno proverili da li su takvi zahtevi uopšte upućivani.
Time žele da utvrde da li su tvrdnje o nemogućnosti otvaranja dodatnih biračkih mesta zasnovane na stvarnim administrativnim preprekama.
„Narod i dijasporu nećete ućutkati!“
Na kraju saopštenja studenti su izneli ozbiljne optužbe na račun državnih institucija, tvrdeći da je reč o organizovanom pokušaju ograničavanja učešća dijaspore u izbornom procesu.
„Ovo je svesni državni inženjering s ciljem eliminisanja dijaspore iz izbornog procesa“, poručili su studenti.
Upozorili su da će, prema njihovom stavu, svi odgovorni u lancu odlučivanja snositi pravnu, krivičnu i političku odgovornost.
„Borbu nastavljamo na svim frontovima – narod i dijasporu nećete ućutkati!“, zaključili su.
Navodi o nezakonitostima, namernoj opstrukciji i uskraćivanju biračkog prava predstavljaju tvrdnje studenata iz dijaspore. O njihovoj pravnoj osnovanosti i zahtevima iz podnetih žalbi odlučivaće nadležni sud.
