Trst i pitanje istih pravila | Srpska dijaspora

Predsednica Saveza Srba u Italiji Lidija Radovanović reagovala je povodom neprijavljene povorke održane u Trstu nakon prvostepene presude Specijalizovanih veća Kosova u Hagu protiv Hašima Tačija, Kadrija Veseljija, Redžepa Seljimija i Jakupa Krasnićija. Ona je istakla da se ne spori pravo bilo koga da izrazi neslaganje sa sudskom odlukom, ali da se postavlja pitanje jednakog odnosa prema svim zajednicama i poštovanja propisa u gradu.

Reklama

Specijalizovana veća Kosova su 16. septembra proglasila četvoricu nekadašnjih visokih pripadnika OVK krivim za ratne zločine: protivpravno ili proizvoljno hapšenje i pritvaranje, surovo postupanje, mučenje i ubistva. Hašim Tači i Jakup Krasnići osuđeni su na po 25 godina zatvora, Kadri Veselji na 18, a Redžep Seljimi na 13 godina zatvora. Presuda je prvostepena i na nju je moguće uložiti žalbu.

Prema navodima koje je prenela Radovanović, u povorci je učestvovalo oko 200 ljudi, koji su prošli ulicama i trgovima centra Trsta, uz zastave, transparente i parole podrške osuđenima. Ona je ocenila da događaj prevazilazi pitanje neslaganja sa presudom ukoliko se javni skup održava bez potrebne dozvole i uz blokiranje saobraćaja.

„Ne osporava se pravo naših sugrađana albanskog porekla da imaju svoj stav o presudi. Međutim, ne može se prihvatiti princip po kojem se pravila primenjuju različito, zavisno od toga kojoj zajednici pripadaju oni koji izlaze na ulicu”, rekla je Lidija Radovanović.

Pitanje jednakog tretmana

Predsednica Saveza Srba u Italiji podsetila je da je srpska zajednica u Trstu prisutna vekovima i da je važan deo gradskog društvenog i kulturnog života. Prema njenim rečima, Srbi su tokom prethodnih decenija često doživljavali političke presude i medijski pristup koji su, kako smatra, nepravedno teretili čitav narod.

„I kada smo osećali bol, ogorčenje i duboko neslaganje, birali smo da svoje stavove iznesemo u skladu sa zakonima zemlje u kojoj živimo. To je princip koji mora da važi za svakoga”, navela je Lidija Radovanović.

Ona je postavila pitanje kakva bi bila reakcija da je srpska zajednica u Trstu organizovala skup sa zastavama i porukama kojima bi se kao heroji predstavljale osobe osuđene za ratne zločine pred međunarodnim sudom.

„Uverena sam da bi takav skup izazvao snažnu političku i medijsku reakciju. Zato je važno da se zapitamo da li ista pravila zaista važe za sve”, istakla je predsednica Saveza Srba u Italiji.

Grad različitih sećanja

Radovanović je naglasila da njena reakcija nije usmerena protiv građana albanskog porekla, niti ima za cilj podsticanje novih podela. Kako je rekla, zahtev je jednostavan: jednak tretman pred propisima, odgovorno ponašanje u javnom prostoru i poštovanje svih ljudi koji žive u Trstu.

„Trst je grad u kojem se susreću različite kulture, jezici i istorijska sećanja. Upravo zato ne sme biti mesta za provokacije, generalizacije i dvostruke aršine”, poručila je ona.

Posebno je ukazala na to da se podrška osobama osuđenim za ratne zločine ne može posmatrati samo kao izraz patriotizma ili ličnog odnosa prema istoriji.

„Kada se takva osećanja pretvaraju u parole podrške ratnim zločincima, u provokacije ili uvredljiv odnos prema Srbima, onda to postaje pitanje građanskog suživota i uzajamnog poštovanja”, ocenila je Radovanović.

Sećanje na žrtve

Predsednica Saveza Srba u Italiji podsetila je i na ulogu italijanskih karabinjera u zaštiti srpskih civila, kao i srpskog pravoslavnog kulturnog i verskog nasleđa na Kosovu i Metohiji. Italijanske snage bile su angažovane u okviru KFOR-a, uključujući zaštitu pojedinih manastira i crkava nakon sukoba.

„Za našu zajednicu je posebno bolno kada se na ulicama Trsta kao heroji predstavljaju pripadnici OVK, dok mnogi Srbi iste događaje pamte kroz žrtve, raseljavanje, kao i oštećene i uništene hramove i kulturna dobra”, rekla je predsednica Saveza Srba u Italiji.

Na kraju je naglasila da sve zajednice u Trstu imaju pravo da slobodno čuvaju i izražavaju svoj identitet, ali uz poštovanje zakona, institucija i drugih građana. „Niko ne bi smeo da svoje viđenje istorije ili svoja pravila nameće drugima. Samo jednak odnos prema svima može sačuvati miran i dostojanstven život u gradu kakav je Trst”, zaključila je Lidija Radovanović.

Naslovna fotografija: iz arhive Lidije Radovanović

Izvor: Rasejanje.info

Jezik