Veterinarski fakultet, u godini jubileja, na Stanfordovoj listi među 150 najboljih na svetu
– NA tržištu rada ne postoji neko ko je završio veterinu a da traži posao.

Foto: Privatna arhiva
Potražnja za veterinarima je velika, jer mogu da rade širok spektar poslova, a i interesovanje za naš fakultet je, takođe, veliko, pa svake godine bez problema popunimo upisne kvote. Ove godine upisali smo 150 brucoša na budžet i 20 na samofinansiranje, a od toga dve trećine su devojke.
Ovo nam kaže prof. dr Milorad Mirilivić, dekan Fakulteta veterinarske medicine, ustanove koja je nedavno obeležila devet decenija postojanja. Svečana akademija povodom ovog značajnog jubileja održana je u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti, a tom prilikom je istaknuto da je fakultet osnovan 1936. godine, kada su počela prva predavanja za tadašnjih 149 upisanih studenata.
Dekan Mirilović ističe da je fakultet osnovan posle Velikog rata, posle ogromnih stradanja i gubitaka, u složenim i turbulentnim unutrašnjim i međunarodnim prilikama, što još više daje na njegovom značaju.
– To je bila odluka o budućnosti, odluka o znanju, o obrazovanju, o nauci i o potrebi da jedan narod stvara institucije koje će trajati duže od jedne generacije – kaže naš sagovornik. – I upravo zato, osnivanje Fakulteta veterinarske medicine predstavlja izuzetno civilizacijsko dostignuće srpskog naroda koje ne smemo zaboraviti, niti zanemariti.
privatna arhiva Milorad Mirilović, dekan Vaterinarskog fakulteta
Najbolji pokazatelj snage i značaja jedne obrazovne institucije jesu generacije koje je ona stvorila, a za devedeset godina postojanja, ova ustanova je iškolovala na hiljade doktora veterinarske medicine, među kojima je i oko dve hiljade specijalista iz različitih oblasti veterinarske struke, kao i stotine magistara i doktora veterinarskih nauka.
Prethodne generacije veterinara bavile su se pretežno lečenjem krupne stoke, naporan terenski rad i rad na farmama bili su sastavni deo života veterinara, ali danas se fokus malo pomerio pa se mladi veterinari više bave egzotičnim životinjama nego domaćom stokom.
Povelje i zlatni indeksi
Tokom svečane akademije u SANU, Fakultet je uručio visoka priznanja, među kojima je i Zlatna povelja dodeljena Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske za uspešnu saradnju. Povodom velikog jubileja, na akademiji je organizovana i svečana dodela “Zlatnih indeksa” bivšim studentima koji su svoje studije na ovom fakultetu upisali pre tačno 50 godina, odnosno 1976. godine. A u zgradi fakulteta organizovana je i svečana dodela diploma novim generacijama diplomiranih veterinara.
– Više ne idu na farme koliko se ranije išlo, mladi se bave malom praksom odnosno lečenjem pasa i mačaka i egzotama, a to su krokodili, gušteri, zmije… Mi godišnje imamo oko hiljadu egzoričnih pacijenata na fakultetu, što je po tri dnevno, a imamo i 600 mačaka – pojašnjava prof. Mirilović.
Spektar poslova kojim veterinari mogu da se bave širok je, pa prof. Mirilović ističe da oni mogu da se zapošljavaju u ambulantama, na institutima, u proizvodnji lekova, prodaji i menadžmentu instrumenata i opreme, prehrambenoj industriji…
Prof. Mirilović ističe i impozantne rezultate koje fakultet postiže u oblasti nauke i istraživanja, pa se zahvaljujući tome nalazi na Stanfordovoj listi među 150 najboljih fakulteta na svetu, a takođe ima i profsore, poput prof. Zorana Stanimirovića koji se na ovoj listi nalaze među dva odsto najcitirtanijih naučnika na svetu.
Kada je reč o upisu na Veterinarski fakultet, dekan kaže da ga nije teško upisati, ali ga nije lako završiti.
Srednjoškolcima koji hoće da upišu veterinu, na raspolaganju su zbirke iz bilogije i hemije sa po 500 pitanja i zbirka iz latinskog jezika sa 100 pitanja, pa maturant koji to “pređe” sigurno će položiti prijemni.
Ali, kada se upiše, mora dobro da zagreje klupu, što mu se kasnije itekako isplati jer posao može da bira.
Prave stvari imaju smisla samo kada ih radimo na svoj način.
Isto je i sa kafom, u njoj najviše uživamo kad je napravimo baš po svom.
Doncafé. Baš za tebe.





