Izložba keramike Jovane Čavorović | Srpska dijaspora
Izložba Ma: međuprostor Jovane Čavorović organizovana je u okviru Salona savremene primenjene umetnosti i dizajna Muzeja primenjene umetnosti i selektovana od strane Saveta Salona. Postavka objedinjuje radove nastale tokom trogodišnjeg istraživačkog boravka umetnice u Japanu, na Institutu za tehnologiju i dizajn keramike – Išoken, u Tadžimiju (Tajimi City Pottery Design and Technical Center – Ishoken). Svi radovi predstavljeni na izložbi nastali su u Japanu i izvedeni su u porcelanu.
Tokom boravka u Išokenu, umetnička praksa Jovane Čavorović razvijala se kroz neposredan rad sa materijalom, tehnološka istraživanja i susret sa drugačijim kulturnim kontekstom. To iskustvo otvorilo je prostor za preispitivanje odnosa između ideje, materijala i postupka, u kojem proces nastanka ostaje vidljiv i postaje sastavni deo dela.
U središtu izložbe nalazi se pojam ma (ma) — međuprostor, koji nije tek praznina između objekata, već prostor odnosa, prisustva i percepcije. U postavci praznina nije pasivni razmak koji razdvaja radove, već aktivni element koji uspostavlja njihove međusobne odnose i uključuje posmatrača u prostor izložbe. Sa ovim principom povezuje se estetika vabi-sabi (wabi-sabi) koja u prvi plan postavlja prolaznost, krhkost i nesavršenost, dok se princip kincugi (kintsugi) prepoznaje u odnosu prema tragu, prekidu, spajanju i rekonstrukciji.
„Ma nije prazan prostor između objekata, već aktivna zona u kojoj se uspostavljaju odnosi između forme, prostora i posmatrača…..Porcelan u ovim radovima nije samo materijal, već aktivni saučesnik procesa u kojem se forma neprestano uspostavlja između stabilnosti i promene, prisustva i odsustva.“
Jelena Popović, kustoskinja izložbe
(iz teksta za katalog izložbe Ma: međuprostor)
U radovima Jovane Čavorović forma se ne pojavljuje kao unapred definisan i stabilan rezultat, već se postepeno konstituiše kroz proces oblikovanja. Tragovi sušenja, pečenja, deformacija, spajanja i intervencija ostaju upisani u materijalnu strukturu, čineći proces nastanka vidljivim delom dela. Materijal tako nije samo sredstvo za realizaciju zamišljene forme, već aktivno učestvuje u njenom nastanku.
Posebnost postavke proizlazi i iz načina na koji radovi uspostavljaju odnos sa prostorom. Njihove razmere, međusobna distanca, svetlost i praznina utiču na način na koji se skulpture pojavljuju pred posmatračem. Kretanjem kroz izložbu, menjaju se ugao gledanja, distanca i odnosi između pojedinačnih radova, pa se i sama postavka doživljava kao prostorna celina koja se neprestano menja.
Svetlost pri tome ima posebnu ulogu. U interakciji sa tankim zidovima porcelana, ona otkriva njegovu unutrašnju strukturu, varijacije debljine i tragove procesa izrade. Prozračnost materijala tako postaje način da se ono što je uobičajeno skriveno unutar objekta postepeno učini vidljivim.
Vidljivi tragovi spajanja, prekida i intervencija ne prikrivaju istoriju nastanka dela, već je čine njegovim sastavnim delom. Ma: međuprostor tako povezuje materijal, proces i prostor u jedinstveno izložbeno iskustvo. Radovi se ne pojavljuju kao zatvoreni i nezavisni objekti, već kao forme čije se značenje aktivira kroz odnose sa drugim radovima, prostorom i posmatračem.
Biografija umetnika
Jovana Čavorović je rođena 1985. godine u Gornjem Milanovcu (Srbija). Nakon završene Umetničke škole u Nišu (2004), diplomirala je na Fakultetu primenjenih umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu (2010), na odseku Keramika – predmet Unikatna keramika, u klasi profesora Velimira Vukićevića. Od 2018. do 2021. godine, boravila je na Institutu za tehnologiju i dizajn keramike – Išoken (Tajimi City Pottery Design and Technical Center – Ishoken) u Japanu (Tadžimi, prefektura Gifu), na istraživačkom programu pod mentorstvom Harumija Nakašime (Harumi Nakashima). Redovni je član Umetničkog kolektiva Horkestar, Udruženja likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajnera Srbije (ULUPUDS), Udruženja likovnih i primenjenih umetnika (ULPU), Internacionalne akademije za keramiku u Ženevi (AIC-IAC) i jedan od osnivača Umetničkog udruženja Blatobran, odnosno suvlasnika Galerije Blatobran u Beogradu. Izlagala je na više grupnih i samostalnih izložbi i dobitnica je brojnih priznanja u zemlji i inostranstvu. Njeni radovi se nalaze u kolekcijama muzeja i privatnim zbirkama širom sveta.
